Afere Žužul i Puljiz otkrile pukotine u oporbenom bloku

21.11.2004.

Podrška drugoj predsjednièkoj kandidaturi Stjepana Mesiæa zasad je jedini u cijelosti uspješan zajednièki projekt oporbe centra i lijevog centra. Svi ostali pokušaji da te stranke djeluju kao blok u posljednjih desetak dana pokazali su manje ili veæe pukotine iako se, s druge strane, najavljuje da bi koalicije, što se upravo dogovaraju za izlazak na lokalne izbore, mogle biti temelj za zajednièki nastup na sljedeæim parlamentarnim izborima.
Stranke treæesijeèanjske koalicije najlošije su se proteklih dana snašle u prilikama koje su im posredno »servirane« iz protivnièkog, vladajuæeg tabora - aferama Žužul i Puljiz. Nisu se proslavile ni u koordinaciji pokušaja da se osnuje novo saborsko povjerenstvo za odluèivanje o sukobu interesa. Ali, ni dogovor o predizbornim koalicijama za lokalne izbore ne ide tako brzo i glatko kao što se ljetos najavljivalo pa bi Ivica Raèan i Zlatko Tomèiæ u utorak mogli potpisati temeljni sporazum iako sve sporne toèke još nisu razriješene, a govorilo se da æe taj dio posla biti gotov najkasnije do kraja listopada.
K tomu, SDP i HNS nisu se još ni približili rješavanju problema u svojoj zagrebaèkoj koaliciji.
U aferama Žužul i Puljiz iz unisonog oporbenog orkestra iskoèio je ili su ga barem za to optuživali potencijalni partneri - IDS. U javnosti suzdržano, a off the record otvoreno tvrdilo se da su istupi Damira Kajina o Žužulovoj smjeni bili neuobièajeno mlaki i nejasni zbog dogovora predsjednika IDS-a Ivana Jakovèiæa i premijera Ive Sanadera o projektima na Brijunima i zemljištu koje s poluotoka gleda na taj arhipelag, s tim da se spominje kako su u igri i neki amerièki financijski interesi na tom podruèju. Isti razlog, tvrdi se u SDP-u i HNS-u, stoji i iza razlièitog glasovanja Kajina te predstavnika SDP-a, HSS-a i HNS-a na sjednici saborskog odbora koji odluèuje o aferi Puljiz. Potpredsjednik IDS-a, pak, tvrdi da Jakovèiæ i Sanader nisu trgovali, štoviše da nisu imali ni priliku za to, a dodaje i pitanje zašto bi bilo upitno ako netko iz Istre suraðuje sa Zagrebom na rješavanju lokalnih problema ako nije upitno kad to èine SDP-ovi gradonaèelnici Rijeke ili Splita.
Kajin kaže kako je tražio da se potpiše na zahtjev za Žužulovu smjenu, ali je on bio sastavljen nakon što su ideseovci tog petka veæ krenuli kuæi. »Glasovi IDS-a za Žužulovu smjenu su kuvertirani« baš kao što je »sigurno da æe IDS glasati protiv vladajuæeg HDZ-a u svakom krupnom politièkom pitanju, na primjer proraèunu«, potvrðuje Kajin koji je, naglašava, »veæ 15 dana izložen neviðenoj hajci i medijskom podmetanju po logici - ušuti i slušaj ili æeš dobiti po nosu«. Takoðer izjavljuje kako je »najobiènija laž« tvrdnja oporbenih kolega da je na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost glasao za prijedlog hadezeovca Ivana Jarnjaka.
»Glasao sam protiv tog prijedloga, ali i protiv prijedloga oporbe, ukljuèujuæi i HSP, da se Helena Puljiz podvrgne detektoru laži jer saborski odbor nije policija i nema pravo tako nešto tražiti. Što bi bio sljedeæi korak? Zahtjev da se nekoga prati ili prisluškuje? Mi na to nemamo pravo«, tvrdi Kajin i pita oporbene kolege zašto su zaboravili javno reæi da njihov prijedlog nije podržao ni Mirko Filipoviæ, nezavisni zastupnik s liste SDP-a.
Ništa nježniji prema potencijalnim predizbornim partnerima nije ni Dragutin Lesar, predsjednik kluba zastupnika HNS/PGS, koji napominje da se HNS može oko nekih važnih nacionalnih pitanja pridružiti zajednièkom oporbenom stavu, ali neæe dopustiti da bude poslušni sljedbenik u nekom neformalnom bloku koji vodi neka druga stranka, bez obzira na stav ljudi u HNS-u. Lesar pritom oèito cilja na SDP s kojim se spori oko èlanova novog povjerenstva za odluèivanje o sukobu interesa.
Dogovor se, naime, zakomplicirao jer HNS inzistira da u Povjerenstvu bude Nikola Vuljaniæ, HSP je nominirao Peju Trgovèeviæa, a SDP Josipa Leku, no oporba ima pravo na samo dva èlana.
Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Tonino Picula predložio je HNS-u u razgovoru za Vjesnik da se odrekne èlanstva u Povjerenstvu za svoje dobro jer æe tako izbjeæi svaku sumnju da je pokušao utjecati na odluku Povjerenstva o Radimiru Èaèiæu, kojeg HDZ optužuje za sukob interesa.
»Takva je komunikacija na razini polušaljivih, a ne ozbiljnih politièkih razgovora«, uzvraæa Lesar. On podsjeæa SDP da HNS-u pripada mjesto u Povjerenstvu po dogovoru o raspodjeli oporbene kvote u saborskim radnim tijelima, u kojem je HNS ostao prikraæen za jedno mjesto. Ali, tvrdi da bi se HNS odrekao svoje kandidature da je HSP za Povjerenstvo predložio Tonèija Tadiæa, a ne Trgovèeviæa.
Picula ipak ne misli da su sad veæ prilièno brojni primjeri opozicijske nesloge prepreka za formiranje i uspjeh koalicije na lokalnim, a kasnije i parlamentarnim izborima. I do lokalnih, a pogotovo parlamentarnih izbora ima još dovoljno vremena za smirivanje strasti i rješavanje nesuglasica, kaže Picula, koji projekt podrške Mesiæu i polako ali sigurno napredovanje koalicije za lokalne izbore smatra važnijim od aktualnih prijepora o drugim stvarima.
No, i on prihvaæa stav da æe se oporbene stranke morati ozbiljnije potruditi oko zajednièkih istupa žele li uspjeti na izborima jer su upravo svaðe i prepucavanja bili jedan od glavnih uzroka gubitka vlasti na izborima u studenom 2003. godine.

Povratak