Pokapa se posljednja nada u zaštitu od tajnih službi!

23.11.2004.

Tko su dobitnici a tko gubitnici u sluèaju Helene Puljiz? Poènimo s dobitnicima. Barem u dvije skupine postoji interes da se sluèaj ne rasvijetli do kraja: u politièkoj eliti i tajnim službama. Za tajne službe to nas i ne treba èuditi, ali reakcija dijela politièke elite upozorava na ozbiljan problem. I ne samo to, veæ su oni pokazali nepoznavanje naèina na koji funkcionira demokratski poredak. To se vidi prije svega u posvemašnjem "èuðenju" kako se moglo dogoditi da Vijeæe za nadzor sigurnosnih službi svoje zakljuèke donese veæinom glasova, a ne jednoglasno. U èudu su se našli i neki èlanovi nadležnog saborskog Odbora kad su proèitali zakljuèke koji su upuæivali i na potrebu njihova djelovanja. "Zašto ste prebacili vruæi krumpir u naše ruke?" - bilo je vrlo naglašeno pitanje. Slièna reakcija nije se èula iz izvršne vlasti, ali njihova šutnja potvrðuje kako niti njima nije baš "ugodno", jer je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a na prijedlog Vijeæa, zatražio neke odgovore i od njih.

Tko su najeveæi gubitnici? Helena Puljiz i Vijeæe za nadzor sigurnosnih službi. Vijeæe, jer je djelovalo u skladu sa svojim ovlastima. Neki bi ih vjerojatno proglasili dobitnicima da su kršili zakone i djelokrug rada utvrðen odlukama Hrvatskog sabora. Gubitnici su oni koji su uputili graðanku Puljiz na njezina prava i objasnili joj kako može odbiti svaki buduæi razgovor s agentima POA-e. Oni koji su je uputili na pisanje predstavke kako bi se mogao pokrenuti nadzor. Oni koji su obavili nadzor i pripremili iscrpno izvješæe saborskom odboru. Oni koji su u svojim zakljuècima tražili da i druga nadzorna tijela obave svoj posao. Oni koji su nadležni Odbor u Saboru upozorili na manjkavosti podzakonskih akata u postupcima POA-e s graðanima. Zašto su "krivi"? Jedan je od "kljuènih" argumenata što Vijeæe zakljuèke nije donijelo jednoglasno. Odluke u demokratskoj proceduri donose se veæinom glasova i zacijelo je to poznato onima koji su se "uhvatili" na argument "nejedinstva" u Vijeæu.

Na mnogo primjera u nas možemo pokazati uspješno zamagljivanje problema i zamjene teza, a ovo je jedan od klasiènih. No što to ne valja u odluci Vijeæa? Nakon ovih nekoliko dana postalo je jasno da su najveæi nezadovoljnici odlukom oni koji bi se o nekim stvarima trebali izjasniti. A oni su i najodgovorniji za funkcioniranje sustava.

Zašto ste nama u ruke dali "vruæi krumpir"? Pa vi ste (Vijeæe) to trebali riješiti! E, tu veæ dolazimo do opæeg nepoznavanja Zakona o sigurnosnim službama, te Odluke o Vijeæu za nadzor sigurnosnih službi, koji daju odreðene ovlasti za nadzor Vijeæu, ali puno veæe ovlasti daju saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te tijelima izvršne vlasti! Ali nije to samo nepoznavanje zakona, veæ i naèina kako funkcionira moderna parlamentarna demokracija. Tražiti poznavanje prirode i naèina funkcioniranja graðanskog nadzora možda je malo prezahtjevno, ali poznavanje ustavnih i zakonskih obveza vlasti prema sustavu nacionalne sigurnosti nužna je pretpostavka za bilo kakvu raspravu o tim pitanjima.

Koje je glavno otkriæe svih "poznavatelja" demokratskih procedura i hrvatskih zakona u našem sluèaju? Ukinimo Vijeæe za nadzor sigurnosnih službi! Jer, nakon što to uèinimo, više niti jedne afere u sustavu neæe biti! Na žalost, vrli "poznavatelji" su toliko zadovoljni svojim "spasonosnim" rješenjem da uopæe nisu osjetili potrebu dati suvisle prijedloge za buduæe djelovanje sigurnosnog sustava. Primjerice, rasprava o stanju u sigurnosnom sustavu u Saboru, o provoðenju Godišnjih smjernica za rad sigurnosnih službi, kadrovskoj politici, proširenju ovlasti Vijeæa za nadzor... Ali ne, umjesto toga bilo je bezbroj etiketa koje se pripisuju Vijeæu i meni osobno. Koji æe se to graðanin u buduænosti uopæe obratiti tim ljudima u Vijeæu i vjerovati njihovim nalazima kad je "otkrivena" njihova uloga u zaštiti vlasti? Nema veze što su "otkriæe" poduprli upitnim argumentima.

Zajedno s hrvatskim graðanima i Vijeæem, najveæi gubitnik upravo je Helena Puljiz. Veæ pri prvom kontaktu s èlanovima Vijeæa za nadzor sigurnosnih službi upoznata je sa svojim pravima, što je rezultiralo odbijanjem dlaska na razgovor u POA-u kad su to ponovno zatražili od nje. Vijeæe je zaprimilo njezinu predstavku, te je po svojim ovlastima poduzelo niz nadzornih aktivnosti. U tijeku tog postupka, hrabro je svoj sluèaj iznijela u javnost, što je njezino pravo. Njezina reakcija alarmirala je javnost (što je pozitivno), ali isto tako i one koji su je ispitivali, jer su, hipotetski, imali vremena sakriti ono što je možda trebalo prikriti.

Novinarske udruge i mediji se slažu: uèinila je vrlo hrabar potez. Držim da æe se se takva podrška nastaviti, ali i da æe je mnogi pozvati na razgovor za posao, te joj dati priliku da kao novinarka koja je prošla kroz neugodno iskustvo kontakta s tajnom službom ubuduæe prati upravo to podruèje. Gospoðice Puljiz, koliko ste dobili poziva na razgovor za novinarski posao?

Meðu rijetkim prijedlozima iz javnosti koji imaju smisla istièem prijedlog za održavanje novog Brijunskog plenuma ("povijesni obraèun" Tita s Rankoviæem i tajnim službama), radi suoèavanja sa stanjem u kojem jesmo. Podržavam taj prijedlog, ali izražavam nevjericu da se takvo što može dogoditi. Izmeðu mnogih razloga istièem samo jedan: dio politièke elite uopæe nije spreman na takve rasprave. Danas je posve jasno kako se usmjeravanje otrovnih strelica prema Vijeæu i njegovim èlanovima jako dobro uklapa u puzajuæu tendenciju zaborava. I tu se pojavljuju treæi gubitnici - hrvatski graðani, jer se uredno proteklih dana pokapa kakva-takva nada u zaštitu od samovolje tajnih službi.

Povratak