Novine se domišljaju i - prilagoðavaju

24.11.2004.

LONDON (Od Vjesnikove dopisnice) – Burne se stvari zbivaju na britanskom novinskom tržištu. Nakon pokusa s tabloidnim formatom, ugledni Times nedavno je sasvim prešao na tu formu. Prije njega uèinio je to i Independent, a Guardian je veæ naruèio strojeve za tiskanje u »midi« formatu, po uzoru na Le Monde. Tzv. ozbiljni britanski listovi krenuli su u rat za èitatelje, a bitka oko naklade bjesni i meðu tradicionalnim tabloidima. I sve se to dogaða baš na britanskom novinskom tržištu, najrazgranatijem i najživljem na svijetu, tvrdi Andrew Marr, politièki urednik BBC-a. Nedavno je izdao knjigu »Moj zanat«, koja govori o britanskoj novinarskoj struci.
Na nedavnom susretu sa stranim novinarima u Londonu Marr je podsjetio da, unatoè sposobnim domaæim perima i izvrsnim dopisnicima, naklade britanskih listova neprekidno padaju. »Godinu za godinom, to je nezaustavljiv trend naniže«, kaže. Današnji listovi dijele besplatne CD-e, DVD-e i knjige, ali tiraža im svejedno klizi. Pokus s tabloidnim formatom donio je uspjeh Independentu (komu je naklada porasla za više od 20 posto) te Timesu koji je dobio 4,5 posto novih èitatelja. No opæi trend je silazan.
Èesto se èuje da je britansko novinarstvo »trivijalno«, »puno notornih lažljivaca« i »pijanaca«, podsjeæa Marr. Sve je to toèno, kaže, no glavni problem vidi drugdje: u jakim financijskim pritiscima, pod kakvima nastaju današnje novine, te u širenju Interneta, agencijskih službi i elektronièkih medija.
Suvremeno pisano novinarstvo, tvrdi, stvara se u »klaustrofobiènoj, zatvorenoj atmosferi staklenika bez zraka«. Previše èlanaka nastaje danas za pisaæim stolom redakcije, a premalo je napisa s terena. Za to su, smatra Marr, djelomice krive i uprave listova koje »pokušavaju proizvesti isti broj stranica sa sve manjim brojem novinara«. Naoko, sve se èini u redu, novine su dobro napisane i dobro izgledaju, ali u njima »nema dovoljno iznenaðenja«.
Prije prelaska na BBC - gdje na malim ekranima i radiovalovima suvereno prati i komentira politièka zbivanja - Marr je dugo radio u novinama. On smatra da suvremeni britanski tisak previše reciklira iste teme i pati od pomanjkanja »staromodnih reportera« koji bi donijeli svježe i zanimljive prièe iz života. Nama u Hrvatskoj to se može èiniti gotovo nevjerojatnim, ali u britanskom novinarstvu danas radi èak 70.000 ljudi. Meðu njima »nema ni izdaleka dovoljno reportera«, tvrdi Marr.
I elektronièki mediji imaju problema. Televizijske kuæe žele što bolje amortizirati satelitsku i drugu skupu opremu za instant-javljanje s udaljenih mjesta. Stoga se reporter stalno javlja »ispod neke palme«, bez obzira ima li kakvu novu vijest ili ne, priznao je Marr. Prema njegovu mišljenju, 24-satni programi vijesti »prava su katastrofa« jer su tv-reporteri »lancima prikovani za satelit« te ne mogu iæi naokolo, intervjuirati ljude i više raditi na svojim prilozima.
U knjizi »Moj zanat«, koju su neki odmah ubrojili u klasièna djela o novinarstvu, Marr je analizirao kako se mijenjao sadržaj britanskih listova tijekom godina, da bi potkrijepio svoju tezu o smrti reportaže. Otkrio je i da su listovi na Otoku nekoæ donosili mnogo vijesti iz svojih regionalnih dopisništava, a danas su najviše zaokupljeni zbivanjima u prijestolnici.
»Prièe o obiènom životu u Britaniji izgurali su tekstovi koje je lakše napisati u redakciji - napisi o novim proizvodima, novim potrošaèkim trendovima, te o osobama koje uživaju kratkotrajnu slavu«, tumaèi.
Analizom sadržaja Sunday Timesa utvrdio je da je taj list, nekoæ poznat po istraživaèkom novinarstvu, danas opsjednut potrošaèkim društvom i potrošaèkim temama. Knjiga »Moj zanat« takoðer podsjeæa da su èitatelji prestali vjerovati popularnim tabloidima. Autora zabrinjava to što je »borba za nakladu« natjerala i tzv. ozbiljne listove »da se poènu petljati u tabloidnu tematiku«.
Istina je, naravno, da prosjeèan èitatelj danas ima sve manje živaca i vremena za prouèavanje dugih èlanaka. Novine su i dalje nezamjenjive, ali se moraju posebno truditi da budu što živahnije i privlaènije. Èak i vrlo tradicionalni Daily Telegraph najavit æe ponosno na vrhu naslovnice ako u tekuæem broju donosi, recimo, intervju s nekom filmskom ili rock-zvijezdom.
S Internetom, kabelskom, satelitskom televizijom te 24-satnim emisijama novosti, ciklus vijesti postao je brži. Više vijesti iz više izvora ne mora nužno znaèiti veæu informiranost, niti elektronièki mediji mogu pružiti analitiènost kakvu nude (ozbiljnije) novine. Najezda vizualne kulture ipak je èinjenica, no hrabar bi bio onaj tko bi se usudio najaviti potpuni smak pisane rijeèi i novina. Listovi se odupiru, domišljaju i - prilagoðavaju. Dokazuje to ovih dana i Washington Post, koji kreæe s veæim slikama i - kraæim tekstovima.

Jasna Zaniæ Nardini

Povratak