hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Kulturi nominalno više, ali u postotku manje nego lani

30.11.2004.

Ministar kulture Božo Biškupiæ, skupa sa svojim pomoænicima, govorio je juèer o raspodjeli 728 milijuna kuna koliko je kultura dobila u proraèunu za 2005. godinu. Sektor kinematografije bilježi porast od tri posto, baš kao i investicije, meðunarodna suradnja i fond nagrada. Inaèe, ove godine budžet za kulturu je veæi 4,7 posto, ali je u ukupnom udjelu kultura s prijašnjih Vujiæevih jedan posto pala na 0,8 posto udjela u proraèunu.
    Ministar je pojasnio da u stavke nisu ušli prihodi od spomenièke rente. Zakon o spomenièkoj renti poèeo se primjenjivatii od poèetka ove godine i na to ime Ministarstvo je ove godine inkasiralo 23 milijuna kuna. Dogodine se oèekuje prihod izmeðu sto i 150 milijuna kuna. Samo Zagreba ima kapaciteta da prikupi rente u visini od 180 milijuna kuna, ali kako se radi o novoj stvari, lokalne uprave èesto oklijevaju primjeniti novi propis.
    Investicije su poveæane za èak 60 posto, a tu se planiraju radovi na zagrebaèkom i rijeèkom muzeju suvremene umjetnosti, zatim Muzej Narona i muzej kod Krapine te tri velike biblioteke – u Rijeci, Splitu i Karlovcu. Planirana su dva milijuna kuna za Muzej Domovinskog rata, a dosta sredstava odlazi i na nove konzervatorske odjele u manjim sredinama.
    Bilo je rijeèi i prihodovanju nacionalnih parkova. Od njih najuspješniji su Plitvice, Mljet i Krka. Takoðer, najavljeno je donošenje Zakona o kazalištu u prosincu. Prijedlog je zasad na javnoj raspravi. Radi se i na Zakonu o filmu, a oformljena je i radna skupina koja æe raditi na Zakonu o knjizi.
    Min

Ministar i mediji
   
    Zadovoljan sam kako Ministarstvo kulture prate redakcija »Vjesnika«, koja tradicionalno ima najviše stranica za kulturu, pa da spomenom onda i rijeèki »Novi list« i »Jutarnji list«. »Veèernji« malo kaska, ali sam najmanje zadovoljan kulturom na HTV-u«, odredio se ministar Biškupiæ o tome kako mediji prate rad Ministarstva kulture. »Ovi na HTV-u imaju samo jednu – dobro možda još pokoju emisiju – 'Pola ure kulture', ali emisija je malo zastarjela, mogli bi promijeniti koncept«, dodao je ministar.
   
    Bach zakazao
   
    Ministar Božo Biškupiæ je priznao da eksperiment s Nenadom Bachom kao promotorom naše klapske glazbe u Americi, po svemu sudeæi, nije uspio. Sada se planira drukèija strategija prodaje naše klapske glazbe u suradnji s Ministarstvom turizma. Inaèe, ministar, koji godinama ljetuje u Sutivanu, potužio se da iz tamošnjih kafiæa ni jednom nije èuo ni tona klapske muzike, veæ iskljuèivo rap i techno, te da je veæ i to problem.
    Kazao je takoðer da ne kani uništiti film, kako je netko interpretirao u novinama njegove ideje o financiranju manjeg broja skupljih filmova. Dodao je da je u radnoj skupini za film Branko Lustig predložio da se s veæom svotom financira manji broj filmova, dok su neki drugi zatražili obrnuti odnos. »U svakom sluèaju, budite sigurni da ne planiram uništiti ni jedan sektor, pa tako ni film«, kazao je Biškupiæ.
istar i pomoænici najavili su i nove probitke naše kulture na zapadnoevropsko tržište. Naime, strategija je da se uoèi primanja u EU posebno predstavimo u 25 zemalja èlanica ove asocijacije. U tom kontekstu spomenuta je izložba Ede Murtiæa u Bruxellesu planirana za sljedeæu godinu, pa izložba Arheološkog muzeja Istre u Berlinu, zatim trogodišnja suradnja sa Švedskom na muzièkom planu, pa izložba pod nazivom Blago trogirskih riznica u Beèu itd.
    Uskoro se vraæa i 35 skulptura u Ernestinovo te ikonostas u pravoslavnu crkvu Sveti Nikola u Boboti. O povratu imovine iz Srbije govorila je pomoænica Branka Šulc, napomenuvši da je Ministarstvo kulture bilo zaduženo i za donošenje procjene o ratnim štetama na kuturnim dobrima. Na kraju, ministar Biškupiæ je kazao da je situacija s dugom u zagrebaèkom HNK-u, meðu ostalim, prisilila zakonodavca da u novom prijedlogu Zakona o kazalištu uvede funkciju poslovnog ravnatelja koji bi trebao brinuti iskljuèivo o tome kako se troše proraèunska sredstva.

Rade DRAGOJEVIÆ

Povratak

AKTUALNO