Cvrtila: Ima temelja za smjenu vrha POA-e

01.12.2004.

Ravnatelj Protuobavještajne agencije Joško Podbevšek može biti smijenjen veæ i zbog povreda podzakonskih akata koji odreðuju naèin na POA sigurnosno djeluje. Da ta moguænost postoji u Zakonu o sigurnosnim službama potvrdio nam je juèer Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeæa za graðanski nadzor sigurnosnih službi.
    – U zakonu stoji da ravnatelj sigurnosne službe može biti razriješen izmeðu ostalog i zbog »povrede Ustava, zakona ili drugih propisa«. Pod tim se misli i na podzakonske akte, a prema tome i Pravilnik o naèinu sigurnosnog djelovanja službe. Predsjednik Mesiæ stoga je imao temelja da stavi svoj potpis na odluku o razrješenju Podbevšeka, rekao je juèer za naš list Cvrtila.
    Naime, u sukobu izmeðu premijera i predsjednika Republike oko razrješenja Podbevšeka glavni argument obojice je izvješæe Ureda vijeæa za nacionalnu sigurnost, koje je utvrdilo da u postupanju prema Heleni Puljiz nije bilo nezakonitosti, no, agenti su ipak krivi za to što su napravili pet propusta koja se tièu nepridržavanja Pravilnika o naèinu sigurnosnog djelovanja POA-e.
    Samo izvješæe Cvrtila nije vidio jer nije bio pozvan na sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost te stoga nije htio ni komentirati glasinu da su agenti POA-e koji su ispitivali novinarku, Uredu VNS-a isprièali drugaèiju prièu od one koje su iznijeli pred Vijeæem za civilni nadzor.
    – Vijeæe æe tražiti to izvješæe, kako bi ga usporedili s našim nalazima. Ako su agenti promijenili prièu, to je samo još jedan argument da postupanje prema Heleni Puljiz nije bilo kako treba. Što se tièe odredbi Pravilnika, mogu reæi samo da je Vijeæe pregledalo taj Pravilnik te da je uoèilo kako postoji dosta prostora za kršenje ljudskih prava, ako se postupa u skladu s Pravilnikom. Odboru za nacionalnu sigurnost stoga æemo uputiti sugestije kako izmijeniti taj Pravilnik, rekao je Cvrtila.
    Sporni Pravilnik agentima ne zabranjuje da izostave pisani trag o obavjesnom razgovoru s graðaninom, ako se razgovor obavlja u izvanrednim okolnostima. U takvim okolnostima nadreðeni bi agentima morao dati usmeno odobrenje. To je napravljeno u sluèaju Puljiz, ali u èemu su te izvaredne okolnosti zbog kojih je razgovor s nezaposlenom novinarkom bio toliko hitan, nije razjašnjeno. K tome, u sluèaju Puljiz agenti su pozvali novinarku, a da nisu provjerili operativne podatke o njoj, niti su provjerili ima li ona saznanja vrijedna za nacionalnu sigurnost. To baš i nije tako minoran grijeh kako se sugerira jer to znaèi da nije do kraja ispitano je li novinarku uopæe trebalo zvati na obavijesni razgovor.

S. Ab., B. Pav.

Povratak