Afera Puljiz olakšat æe T. Karamarku reformu POA-e

13.12.2004.

Karamarko je zatražio i dobio mandat za “provjetravanje” POA-e, ali i za predlaganje preciznije i suptilnije zakonske regulative kako bi se reorganiziralo i reformiralo djelovanje obavještajne zajednice.

Karamarko je prije dvije godine kao predstojnik tadašnjeg Ureda za nacionalnu sigurnost imao razraðen koncept ustroja i djelovanja sigurnosnih službi, ali nakon što on u vrhovima tadašnje vlasti nije prošao, dao je ostavku i povukao se u privatni biznis.

Profesionalni nadzor

Koncept koji je tada predlagao u suštini je išao za tim da, s jedne strane, definira i razgranièi djelovanje i ustroj sigurnosnih službi, unutar kojega bi egzistiralo i profesionalno nadzorno tijelo s pravom da kontrolira zakonitost i profesionalnost njihova rada, a s druge je strane zagovarao izbalansirano politièko nadziranje tajnih službi u trokutu predsjednik Republike-Vlada-Hrvatski sabor kako bi se suzbila i iskorijenila njihova politizacija.

Karamarko nije bio sklon radikalnijim kadrovskim rezovima u strukturi tajnih službi naslijeðenoj iz devedesetih godina jer je bio pobornik teze da je bolje u službama zadržati i kompromitirane njihove pripadnike nego ih otpustiti i prepustiti obavještajnom podzemlju, koje je i bez njih veæ bilo dovoljno moæno i efikasno u rovarenju protiv legalnih tijela vlasti.

No, u vrhovima vlasti, u Vladi Ivice Raèana, ali i u Mesiæevu uredu, prevladalo je opredjeljenje da reorganizaciju tajnih službi istodobno moraju pratiti i radikalnije kadrovske promjene koje je najlakše provesti ukidanjem pojedinih sigurnosnih institucija, a prije svih UNS-a, kojemu je Karamarko namijenio ulogu profesionalnog kontrolora tajnih službi koji bi istodobno i pod jednakim uvjetima bio odgovoran i predsjedniku države, i Vladi, i Parlamentu.

Veæi utjecaj javnosti

Sve što se dogaðalo u mjesec dana afere Puljiz olakšat æe Karamarku da dobar dio svojih tadašnjih rješenja pretoèi u novu zakonsku i podzakonsku regulativu.

...ostatak u tiskanom izdanju...

Povratak