Kultura troši 400 milijuna kuna

18.01.2005.

Trideset i osam zagrebaèkih ustanova u kulturi te brojne nezavisne grupe i pojedinci ove æe godine potrošiti 400 milijuna gradskih kuna. Otkako su na èelo zagrebaèke kulture došli Andrea Zlatar i Vladimir Stojsavljeviæ, budžet za kulturu poveæan je 33 posto.
Lani su ureðene dvorane u Susedgradu i Travnom, a dovršeno je i Kazalište lutaka. Ove se godine nastavlja gradnja Muzeja suvremene umjetnosti koja je zastala zbog teškoæa oko sondiranja terena, a za dva mjeseca poèinju radovi na Histrionskom domu u bivšem kinu Apollo te na Plesnom centru u kinu Lika.

Valja dovršiti i dvorane u Sesvetama, Dubravi i Novom Zagrebu.
Knjižnice æe ove godine kupiti 173.198 svezaka novih knjiga za što æe se utrošiti osam milijuna kuna. Za otkup muzejske graðe potrošiti æe se milijun kuna. Zagreb æe za sajam u Frankfurtu izdvojiti 180.000 kuna, dok æe za Zagrebaèke književne razgovore dati 60.000 kuna, isto kao i za festival Literatura uživo. Hrvatsko slovo tražilo je èak 1,450.000 kuna za redovito izlaženje, a dobilo je 35.000 kuna, 15.000 kuna manje nego lani. Vijenac je dobio 330.000 kuna, isto kao i Zarez, što je 40.000 kuna manje u odnosu na lani. Grad æe za atelje Toše Dabca konaèno izdvojiti 50.000 kuna.

Premda je HNK tražio 45 milijuna kuna, dobit æe 34 milijuna, èak tri milijuna kuna manje nego lani. I Teatru ITD smanjena je dotacija za 150.000 kuna, premda mu gradski èelnici daju podršku za opstanak. No, to treba pokazati i u praksi.
Eurokaz i Festival suvremenog plesa dobili su po 1,1 milijun kuna, nešto više nego lani, a Festival svjetskoga kazališta ostao je na 1,5 milijuna kuna. Èak 3,9 milijuna kuna dobila je Koncertna direkcija, a dvorana “Lisinski” za svoje je cikluse dobila 1,8 milijuna kuna, a lani je za te namjene imala pola milijuna kuna. Markofest je dobio 300.000 kuna za gostovanje Berlinske filharmonije.

U Umjetnièkom paviljonu gostovat æe izložba Joana Miroa, dok Bulaja naklada priprema projekt o Nikoli Tesli. Filmski umjetnici nude èitavu paletu filmova, od onog o skinhaedsima Silvija Mirošnièenka, do filma o Mariji Juriæ Zagorki Biljane Èakiæ Veseliæ. Tomislav Sabljak i Eduard Galiæ pripremaju film o svim Krležinim adresama, Krsto Papiæ o mafijašima, a Vinko Brešan o domjencima. Željko Zorica snimit æe film o dramskim grupama domova umirovljenika koji izvode Bizetovu “Carmen”.

Povratak