Kako ocjenjujete položaj novinara u Hrvatskoj?

Oko 50 posto novinara radi na crno. No, tim pitanjem se bavi sindikat. HND pregovara s Ministarstvom financija i poreznom upravom o smanjenju plaæanja doprinosa. Omoguæili smo da se uplaæuje u treæi mirovinski stup, no pokazalo se da samo 350 od 3.500 naših èlanova uplaæuje u treæi stup. HND ne može popraviti status novinara honoraraca.

Njegova prava su istovjetna pravima društva ptica pjevica. Mi èak ni štrajk ne možemo organizirati. Postoji koordinacija izmeðu novinarskog sindikata i HND-a, ali baš i ne funkcionira. Obraæaju nam se novinari, no ne žele istupati jer u redakcijama vlada strah. Svjetske organizacije nas u stupnjevanju slobode medija nisko rangiraju uglavnom zbog lokalnih medija koji su de facto u rukama države.

Luèiæ: Oko 50 posto novinara radi na crno.

Tražili smo od Vlade rok od dvije godine da se ti mediji privatiziraju, a da u meðuvremenu funkcioniraju kao javni mediji.

Što mislite o sve veæem broju lokalnih medija?

Lokalni mediji su uglavnom jako politièki obojani u službi dnevne politike. Skori lokalni izbori sigurno su razlog sve veæem broju lokalnih medija.

Kad smo kod neprivatiziranih medija, što je sa Slobodnom Dalmacijom i Vjesnikom?

Slobodna æe najvjerojatnije uskoro biti privatizirana, no ostaje problem Vjesnika. Mislim da bi ga trebalo proglasiti javnim medijem. Prošla vlada je propustila neke dobre prilike za privatizaciju Slobodne, u prvom redu mislim na slovensko Delo, a i ova vlada predugo èeka.

Kako opæenito ocjenjujete hrvatsku medijsku scenu?

Ekonomski mediji su najprofitabilnije podruèje kod nas. Oglašavanje je prošle godine uprihodilo pola milijarde eura, što je više od jedan posto budžeta Hrvatske.

Najrazvijenije zemlje imaju dva posto. No, dogodilo se to da su moæ politike u medijima zamijenili ekonomsko-financijski centri moæi koji posredno kreiraju medije. Posljedice mogu amortizirati sindikat i struka, no kod nas novinari misle da se HND treba boriti za njih umjesto njih samih.

Naši mediji su visoko profitabilni, no nema razdvajanja na tzv. bulevarski i ozbiljni tisak, veæ postoje neki èudni bastardi. Osim toga, novinarstvo se još nije oslobodilo politike kao teme. No tiraže, koliko god se skrivale, ipak padaju.

Kako vidite HTV danas?

U usporedbi s drugim europskim televizijama, HTV je relativno dobra televizija. RTL nije donio ništa pretjerano novo.

Kako vidite prošlu godinu?

Naši mediji su visoko profitabilni, no nema razdvajanja na tzv. bulevarski i ozbiljni tisak
2004. je najbolja godina za novinarstvo u cijelom mom mandatu. Ravnatelj obavještajne agencije je smijenjen, ministar je dao ostavku. Po prvi put javno mnijenje utjeèe na politiku. Mediji su pokazali da imaju moæ.

Sluèaj Puljiz je pokazao neviðenu novinarsku solidarnost. Hrvatsko novinarstvo je steklo èetvrtu poziciju u državi, no ta moæ je i opasna ukoliko se sami s njom ne znamo nositi. Pokazali smo da smo zapravo opasni. Zadovoljan sam utjecajem koji mediji imaju na politiku, ali sam mali i zabrinut.

Internet novinarstvo?

Krenulo je i jako brzo uzelo maha.

Što mislite o trendu sve mlaðeg urednièkog kadra?

U predizbornoj kampanji se pokazalo da preskoèiti stepenice znaèi zakoèiti razvoj. Dolazi vrijeme reforme fakulteta novinarstva i obrazovanih novinara.

Zanatski je novinarstvo bilo kvalitetnije u bivšem sustavu, profesionalci su radili. Sad se mlade novinare gurne u vatru, pa što ispadne…

I za kraj, što je, po vama, najveæi nedostatak hrvatskog novinarstva?

Profesionalna etika.