Škola novinarstva za praæenje ulaska u EU

22.01.2005.

ZAGREB - Škola novinarstva za praæenje ulaska Hrvatske u Europsku uniju i u NATO - koja je u petak predstavljena u Institutu za meðunarodne odnose - nastojat æe našem novinarstvu podiæi stupanj profesionalne odgovornosti, etike, ali i struènosti koja æe omoguæiti kvalitetnije praæenje procesa hrvatskog ulaska u EU i NATO.
- Ova škola želi se uklopiti u koncept cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, širenja medijskih sloboda i stvaranja pretpostavki za razvitak novinarske profesije prema europskim i svjetskim standardima. Novinarstvo je znanost, ali, u prvome redu, zanat koji se uèi. Važna oznaka programa naše škole jest ta da æe pred studentice i studente iziæi ugledni, etablirani i nadasve profesionalni i etièki predavaèi, ponajbolji novinari i novinarke te ugledni struènjaci i sveuèilišne profesorice i profesori. Time želimo i u Hrvatskoj primijeniti princip koji vrijedi u novinarstvu u Europi i svijetu, da se novinarstvom bave osobe koje su željne poveæati svoje profesionalne novinarske vještine, ali prethodno posjeduju struènost u nekom drugom profesionalnom podruèju - meðu ostalim i na taj naèin su obrazložili projekt Mladen Stanièiæ, ravnatelj Instituta za meðunarodne odnose, i Drago Pilsel, direktor Europressa i voditelj škole. Projekt æe se financirati iz donacija, a dio troškova snosit æe sami polaznici, oko 500 eura po semestru. Predviðeno je da se predavanja odvijaju tri puta tjedno po tri sata nastave, a takoðer je predviðen i praktièni rad u redakcijama elektronièkih i tiskanih medija.
Višnja Samardžija, voditeljica odjela za europske integracije u Institutu, upozorila je na potrebu za educiranim novinarima, ali i istom takvom javnošæu koju spram predstojeæih eurointegracijskih procesa treba obrazovati, informirati, kojoj treba pravovaljano objasniti što integracija donosi, a što odnosi. Takoðer je podsjetila i na internetski servis www.entereurope.hr na kojemu se graðani mogu informirati o EU-u.
Tomislav Šola, èovjek s akademskom biografijom koja ne može stati ni na karticu teksta, buduæi predavaè škole, meðu ostalim je naglasio kako se razvoj danas ne mjeri industrijalizacijom, kako je to donedavno bilo, veæ kulturom.

Povratak