TV NOVI SAD BRIŠE HRVATSKE TRAGOVE

27.01.2005.

Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori i dalje nisu u moguænosti ostvarivati sva svoja prava, unatoè potpisanom i verificiranom Sporazumu izmeðu RH i SiCG o zaštiti prava manjinskim zajednicama u obje zemlje. Primjer netolerancije i diskriminacije hrvatske manjinske zajednice u Srbiji je sluèaj zabrane i cenzuriranja jedine polusatne dvotjedne TV emisije na hrvatskom jeziku, iskljuèivo kulturno-informativnog sadržaja, pod nazivom "TV divani".

Neispunjena obeæanja

Epilog ovog sluèaja s kojim su u kratkom vremenu upoznate najprije najviše državne institucije u SiCG i Hrvatskoj, bio je podizanje tužbe državne televizijske kuæe RTS-a protiv urednika emisije "TV divani" Dušice Duliæ i Zvonimira Perušiæa, a da paradoks bude veæi, od njih se traži i odštetni zahtjev u iznosu od 10 tisuæa eura (800.000 dinara). Odvjetnik Srðan Sikimiæ u ime RTS-a navodi kao povod tužbi "govor mržnje", kojim je narušen ugled TV kuæe koju tuženici predstavljaju kao "diskriminatora hrvatske zajednice". No ono što posebno zabrinjava jest èinjenica da su srbijanski premijer Vojislav Koštunica i direktor RTS-a Aleksandar Tijaniæ samo dva dana prije podizanja tužbe protiv urednika javno obeæali, prvi premijeru Sanaderu, a drugi hrvatskoj javnosti u emisiji HTV-a "Nedjeljom u dva", da æe sluèaj biti riješen i da se emisija vraæa na male ekrane.
S obzirom na to da privatna sudska tužba protiv novinara i urednika emisije na hrvatskom jeziku Dušicu Duliæ i Zvonimira Perušiæa prijeèi da komentiraju sve ovo, isprièali su nam tijek dogaðanja koji su uvod u završni politièki obraèun i navedenu tužbu.
"TV divani", polusatna emisija na hrvatskom jeziku, prvi put je emitirana 20. srpnja 2001. godine na TV Novi Sad zahvaljujuæi razumijevanju tadašnjeg vodstva ove kuæe buduæi da Hrvatima još nije bio priznat status nacionalne manjine niti je hrvatski jezik bio službeni jezik u Vojvodini. S obzirom na to da nije postojalo Hrvatsko nacionalno vijeæe, produkciju "TV divana" preuzela je nevladina Udruga za pozitivnu komunikaciju Klub 21.

Tri zabrane

Problemi poèinju 2002. godine, kada nakon priznanja statusa manjine hrvatskoj nacionalnoj zajednici dolazi do smjene tadašnjeg vodstva TV Novi Sad, a na èelo dolaze Petar Jovanoviæ i Drahomir Grnja. Veæ u travnju zbog izjave subotièkog franjevca "da su Bunjevci Hrvati", izreèene u emisiji "TV divani", bivaju skinuti s programa. Slijedi promjena termina, a u kolovozu iste godine i nova zabrana, zbog priloga o skupini mladih ljudi s kokardama koji su željeli prekinuti proslavu stogodišnjice postojanja Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Stjepan Radiæ" u Novom Slankamenu. Iako je emitiran samo autentièno snimljeni prilog bez novinarskog komentara, vodstvo TV NS-a ga brani uz obrazloženje da uz obljetnice može iæi samo kulturno-umjetnièki program. Krajem sijeènja 2004. godine, kada su u Vojvodini uèestali incidenti protiv institucija, groblja i spomenika hrvatske zajednice, te prijetnje smræu uredništvu i novinarima hrvatskog studija, uslijedila je treæa zabrana, i to upravo kao pokušaj zaustavljanja informacija o nemilim dogaðajima.
Okupljeni novinari, pouèeni iskustvom, žele kroz institucije hrvatske zajednice oformiti uredništvo, što tadašnje vodstvo TV Novi Sad izbjegava izmišljajuæi kojekakve razloge. Ipak je postignut dogovor s TV Novi Sad da se u listopadu nastavi emitiranje emisije, ali sada pod novim imenom "Tragom hrvatskim". Tri dana prije dogovorenog emitiranja emisije, 17. listopada, uredništvu stiže poruka da emisija neæe biti emitirana, jer nije potpisan ugovor. To je bila kap koja je prelila èašu, a urednici 18. listopada održavaju konferenciju za novinare na kojoj javnost upoznaju s tijekom dogaðanja. Slijedi u Beogradu potpisivanje sporazuma Sanader-Koštunica o zaštiti manjinskih prava, nakon èega se, valjda, kao znak dobre volje urednicima emisije uruèuje privatna tužba s odštetnim zahtjevom.
U cijeli sluèaj ukljuèuje se i Hrvatsko nacionalno vijeæe koje staje u zaštitu tuženih novinara i s time upoznaju premijera Koštunicu. No i na to vodstvo TV Novi Sad odgovara novom podvalom i raspisuje natjeèaj za pomoænika urednika za program na hrvatskom jeziku u subotièkom studiju TV NS, a da o tome nije obaviješten HNV, što je po zakonu trebalo biti uèinjeno. Natjeèaj èak od kandidata ne traži poznavanje hrvatskog jezika, a i ostali uvjeti (da kandidat ne mora imati više od srednje škole i sedam godina radnog iskustva) upuæuju na namještaljku.
Hrvatsko nacionalno vijeæe s ovim je upoznalo sve srbijanske institucije, a njegov predsjednik Josip Ivanoviæ za Slobodnu Dalmaciju je izjavio kako je Zakon delegirao HNV da odluèuje upravo u sferi informiranja i obrazovanja službene uporabe hrvatskog jezika te da nitko ne može mimo HNV-a osnovati neku svoju hrvatsku redakciju i naæi svoje te ih postaviti u poziciju da proizvode taj program.
- Motiv tužbe mogao bi biti diskvalifikacija ljudi koji bi bili predloženi za voðenje uredništva, jer predmet tužbe je izvan svake pameti. Na toj konferenciji za novinare bio sam i ja i mogu potvrditi da tamo govora mržnje nije bilo, veæ samo iznošenja èinjenica - tvrdi Ivanoviæ i dodaje da o natjeèaju koji je raspisan ne može dati svoje mišljenje.
- Stvar može jedino krenuti iz poèetka - nastavio je Ivanoviæ, a to je da se dogovorimo i da predložimo osobe koje æe odabrati TV Novi Sad. Dakako da je naš prijedlog Dušica Duliæ, no s obzirom da se protiv nje vodi krivièni postupak, to postaje zaèarani krug, zbog èega smo ovaj problem kandidirali na razini predsjednika nacionalnih vijeæa SiCG i Savjeta za nacionalne manjine. Od njih sam zatražio solidarnost i veæ kroz obeæanja dobio naèelno prihvaæanje naših zahtjeva. Osim toga i na monitoringu Europskog parlamenta najavio sam ovaj problem, što je jedini naèin da se izborimo za prava hrvatske zajednice.

Koštunica se ne uzrujava

Mnogo oštriji u svojim ocjenama je Tomislav Žigmanov, èlan Izvršnog odbora HNV-a zadužen za informiranje, koji tužbu drži ništavnom i bez pravnih argumentacija.
- To je samo poruka ljudima koji su do sada radili da to više ne èine. Rijeè je o jednoj orkestriranoj politièkoj igri kojom se opstruiraju nastojanja hrvatske zajednice koja je slaba i nema resurse da se igra s državom. Neæemo se predati u našoj borbi, no èini mi se da neæemo samostalno moæi ostvariti naša prava i u tom smislu držim da bi se u cijelu stvar trebali ukljuèiti i oni kojima su obeæanja data - tvrdi Žigmanov aludirajuæi pri tome i na samoga hrvatskog premijera Sanadera.
U SiCG prema posljednjem popisu stanovništva živi 76 tisuæa Hrvata, od èega samo u Vojvodini dvije treæine odnosno 57 tisuæa. Veæini njih "TV divani" i "Tragovi hrvatski" jedine su emisije koje su pratile rad njihove zajednice i stoga je razumljiva ovakva reakcija na politièke "škare". Mnogi oèekuju pomoæ Hrvatske, posebice nakon obeæanja premijera Koštunice Ivi Sanaderu, iako neki sumnjaju tvrdeæi da se "Koštunica ne uzrujava zbog Haaškog tribunala, pa neæe ni zbog neke TV emisije".

Povratak