ZAGREB -

Odbor za prava djeteta UN-a izrazio je krajem listopada 2004. zabrinutost zbog »kršenja prava privatnosti djece u hrvatskim medijima«, stoji u naputku Državnog odvjetništva o kaznenopravnoj zaštiti djece i maloljetnika, što ga je glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ uputio, meðu ostalim, i Hrvatskom novinarskom društvu.
Odbor UN-a preporuèio je hrvatskim vlastima da »poduzmu potrebne mjere kojima bi se zajamèilo da æe mediji u potpunosti poštivati pravo privatnosti djeteta«. Od Hrvatske se zahtijeva da u sljedeæem izvješæu pruži »detaljne i konkretne informacije o poštivanju prava djece« iz Konvencije o pravima djeteta, »osobito o zaštiti privatnosti u obiteljima, socijalnim institucijama, školama i mjestima zadržavanja (misli se na pritvor, maloljetnièki zatvor, odgojne ustanove i slièno)«.
U naputku glavnog državnog odvjetnika podsjeæa se da se Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o sudovima za mladež štiti privatnost djeteta i maloljetne osobe te da u èlanku 16. Zakona o medijima stoji da su »mediji dužni poštovati privatnost, ugled i èast graðana, a osobito djece, mladeži i obitelji«.
Uz to, istim se èlankom »zabranjuje objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta«. U skladu s preporukama UN-a Državno odvjetništvo traži da sudovi u sluèajevima kada mediji krše djetetovo pravo na privatnost postupe prema Ustavu, zakonima, meðunarodnim konvencijama i deklaracijama.
Predsjednica Vijeæa èasti HND-a Gordana Grbiæ upozorava na èlanke 16., 17. i 18. Kodeksa èasti hrvatskih novinara kojima se djeca i maloljetnici štite od nedopustivog medijskog presizanja u njihovu intimu i privatnost. Istaknula je da prema Kodeksu èasti »novinar ne smije otkriti identitet djece i maloljetnika upletenih u sluèajeve seksualnog zlostavljanja, bez obzira jesu li svjedoci ili žrtve«.
»U novinskim izvješæima o takvim sluèajevima traži se da formulacije budu takve da se iz njih ni izravno ni neizravno ne može otkriti identitet djeteta ili maloljetnika«, kaže Grbiæ.
»Moramo sprijeèiti daljnju stigmatizaciju i viktimizaciju svakog djeteta koje je sudbina stavila u fokus interesa javnosti, bilo kao poèinitelja kaznenog djela, bilo kao žrtvu kažnjivog djela odraslih«, mišljenje je Melanije Grgiæ, autorice besplatnog vodièa za novinare »Djeca i mladež u kaznenom postupku«, koji je uz potporu kanadske vlade i IREX ProMedije tiskala izdavaèka agencija HND-a PressData.
Vodiè je podijeljen novinarima, sucima, braniteljima, predstavnicima policije, socijalnim radnicima, psiholozima, defektolozima, pedagozima i nastavnicima koji su u više od desetak gradova sudjelovali u radionicama posveæenima odnosu medija i najmlaðih.
Predstavnik HND-a u Vladinom Vijeæu za djecu Vladimir Luliæ rekao je da æe upoznati Vijeæe s prigovorima Odbora za prava djeteta UN-a i naputkom Državnog odvjetništva te potaknuti raspravu o medijskom kršenju privatnosti djece i maloljetnika.
Luliæ upozorava da je rijeè o dugogodišnjem društvenom problemu. »Senzacionalizam u medijima je na sebe preuzeo obvezu informiranja javnosti, pa se i onima od kojih se to ne oèekuje ponekad èini da moraju slijediti takav trend«, istièe Luliæ. Stoga smatra da bi mediji morali stvarati klimu u kojoj æe takva vrst izvješæivanja biti rezervirana iskljuèivo za žuti tisak.
Èlan Izvršnog odbora HND-a Luliæ uvjeren je da bi odgovorni u svim relevantnim hrvatskim medijima morali »smoæi snage kako bi se othrvali sveopæoj komercijalizaciji i poticanju najnižih poriva kod javnosti« ako zbog nièega drugog, onda zbog »dugoroène neisplativosti« takva pisanja i za njih same. (Hina)