ZAGREB -

Pokaže li se toènim da je kaznena prijava Protuobavještajne agencije (POA) usmjerena protiv novinara i(li) onih koji su pomogli da javnost dozna istinu o famoznoj »Turekovoj prezentaciji«, znaèit æe to da ni dva mjeseca nisu prošla, a POA se opet upetljala u progon novinara. Ali znaèit æe i nešto važnije: dokaz o nastavku višegodišnje tihe represije tajnih službi nad novinarima, što je samo blaži naziv za njihovo djelovanje izravno protiv demokracije.
Ni dva mjeseca nakon što je afera »Puljiz« okonèana smjenom ravnatelja POA-e Joška Podbevšeka, ista tajna služba podnijela je u petak kaznenu prijavu protiv nepoznatog poèinitelja zbog odavanja državne tajne u tjedniku »Globus«. Kako nam je objasnio zamjenik glavnoga državnog odvjetnika Dragan Novosel, u prijavi ne piše tko je to, kako i u kojim tekstovima odao državnu tajnu, ali Novosel je ipak najavio da æe glavni državni odvjetnik »obaviti izvide«.
Uistinu, u posljednjem broju »Globusa« objavljen je tekst o dokumentu POA-e koji je proglašen državnom tajnom: èlanak »Turekova prezentacija« novinara Gordana Maliæa. Ta »državna tajna«, meðutim, itekako zaslužuje temeljito javno èitanje jer njen sadržaj dokazuje da je POA, po tko zna koji put, uhodila i optuživala (i) novinare, a ne prekršitelje zakona.
U tom je èlanku, naime, opisan dokument u kojem je POA 2003. i 2004., dok ju je vodio Franjo Turek, na temelju uhoðenja novinara, nadzora njihovih telefona i analize tekstova, »zakljuèila« da su neki hrvatski izvjestitelji namjerno, koordinirano i organizirano objavljivali dezinformacije o Anti Gotovini da bi ugrozili hrvatsko približavanje EU-u. Valja naglasiti da je u taj školski primjer teorije zavjere, opisan u opsežnom materijalu, uložen prilièan trud nekih od ukupno 700-tinjak djelatnika POA-e koje izdašno plaæa državni proraèun.
U tom dokumentu, punog naslova »Informacija o obavještajno-medijskim manipulacijama s ciljem diskreditacije RH«, stoji: »Skupina hrvatskih i stranih državljana u sprezi s pojedincima iz stranih institucija putem medija utjeèe na javno mnijenje plasirajuæi dezinformacije o generalu Gotovini, ta se aktivnost odvija svjesno, organizirano, koordinirano i planski«. Svoju je konstrukciju POA i ilustrirala: od jedne do druge infantilne kompjutorske ikonice ljudskih torza, na kojima pišu imena aktera »zavjere«, povuèene su crtice koje sugeriraju put kojim su »dezinformacije koordinirano i planski« putovale u i iz medija, »s ciljem diskreditacije RH«. Dok su djelatnici POA-e iscrtavali te svoje slièice, Hrvatska je uvjeravala Bruxelles da èini sve da bi pronašla Antu Gotovinu.
Turekov dokument, meðutim, nije bezazleni uradak dokona ljubitelja teorije zavjere. Nju je Turek osobno, poèetkom travnja prošle godine, prezentirao premijeru i predsjedniku Republike da bi ih uvjerio da postoji tajni državno-medijski komplot protiv Hrvatske. Nisu mu povjerovali, uskoro je i izgubio mjesto ravnatelja POA-e, ali ništa više od toga nikome se nije dogodilo.
Dio novinara koje je Turek uhodio - Gordan Maliæ, Ivica Ðikiæ, Mario Kavain, Ivanka Toma i Željko Peratoviæ - zatražit æe od svih nadležnih u Hrvatskoj istragu o cijelom sluèaju, a od HND-a da o skandalu obavijesti inozemne institucije i udruge za zaštitu novinara.
Unatoè tomu POA, sad kad je sadržaj dokumenta napokon dospio u medije, podnosi kaznenu prijavu želeæi kazniti onoga koji je to omoguæio! Umjesto da bude kažnjen onaj tko je tu slobodu javne rijeèi nastojao prokazati kao podrivanje države, tajna služba opet progoni novinare! Od ravnatelja POA-e Tomislava Karamarka juèer nismo uspjeli dobiti objašnjenje za taj zanimljivi postupak. No nakon svega kontinuitet je jasan kao dan: Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) devedesetih, u mandatu Smiljana Reljiæa, masovno je prisluškivala novinare. Protuobavještajna agencija (POA), nasljednica SZUP-a, u mandatu Franje Tureka optužila ih je da organizirano podrivaju državu, i to na temelju prisluškivanja i praæenja. Turekov nasljednik Podbevšek proslavio se maltretiranjem novinarke Helene Puljiz. Istodobno, ni jedna hrvatska tajna služba nije uhitila ni jednog haaškog optuženika, ali su ih neke štitile. Najnovija kaznena prijava Tomislava Karamarka u tom je nizu zasigurno briljantan doprinos izvršavanju zapovijedi državnog vrha, koji je opæi lov na Antu Gotovinu zapovjedio istoga dana kad je Karamarko podnio kaznenu prijavu protiv novinara. Pardon, nepoznatog poèinitelja.

Boris PAVELIÆ

Turek: Radili smo po nalogu države - POA nije radila ništa nezakonito. Dapaèe, sve smo radili u skladu sa zakonom, godišnjim smjernicama i onim što su nadležna državna tijela od POA-e tražila. Netoèno je da je POA ostvarivala nekakve partikularne interese, kako se u javnosti sugerira, rekao je juèer Franjo Turek, decidirano tvrdeæi da »POA nije pratila novinare«. Ona je, kaže, pratila strane obavještajce, a to što postoje fotografije i sadržaji telefonskih razgovora novinara, posljedica je praæenja obavještajaca, a ne novinara. »POA je pratila, a vjerojatno prati i pratit æe strane obavještajce u Hrvatskoj, pa i registrira sve što se pritom dogodi. Kad nadzirete obavještajca, registrirate s kim se susreæe. I ako postoji problem, on je u stranim obavještajcima, a ne u novinarima«, kaže Turek. Na izravno pitanje stoji li još iza zakljuèaka svoje informacije, prema kojoj i novinari sudjeluju u zavjeri, odgovorio je: »To se ne može odgovoriti jednostavnim 'da' ili 'ne'. Objašnjenje je složenije, a kada bih poèeo objašnjavati, rekao bih više nego što smijem. Moram èuvati tajnu, na to me zakon obvezuje«.