 
|
Arhiva "Iz medija"Talijanska desnica traži da mislimo njihovom glavom07.02.2005.
U pozadini prièe o odnosima dijela talijanske politike prema Talijanima u Hrvatskoj i Sloveniji, osim ideološko-politièkih razlika, jest i kontrola nad novcem koji matièna Italija putem Unije dostavlja svojim sunarodnjacima. Godinama se novac iz proraèuna transferira putem Narodnog sveuèilišta u Trstu do Talijanske unije, ali veæ neko vrijeme postoje i tendencije da se taj naèin promijeni i da transfer novca preuzmu konzulati. Kako je poznato, upravo je rijeèki konzul Roberto Pietrosanto Uniju optužio da ne vodi dovoljno raèuna o svojim pripadnicima, ali ni o raspolaganju novcem Republike Italije. O tome smo razgovarali s predsjednikom Izvršnog odbora Unije Silvanom Zillijem. Kako komentirate da se stalno ponovo postavlja pitanje o trošenju sredstava u Uniji? – Legitimno je tražiti izvještaj o utrošku sredstava. Da je g. Roberto Menia (zastupnik Finijeve stranke) zatražio izvještaj od nas, rado bismo mu ga dostavili. Izvještaj se ionako objavljuje u sve tri države, kao i u »Službenom glasniku Talijanske unije« koji se tiska kao prilog »La Voce del Popola«. Bilo bi dobro i kad bi g. Menia obznanio imena i prezimena osoba koje mu se javljaju da bi izrazile svoje negodovanje zbog navodnog pomanjkanja zaštite kao pripadnika talijanske nacionalne zajednice. Bilo bi dobro i da precizno kaže u kojim je to sredinama u Istri i Rijeci došlo do smanjenja razine zaštite prava manjine. Optužuje vas se i da, meðu ostalim, financijski ne pomažete socijalno ugrožene pripadnike talijanske zajednice na ovom podruèju? – Dijelimo mišljenje da i meðu nama ima pojedinaca u teškoj materijalnoj situaciji, ali valja naglasiti da su ova sredstva talijanske vlade namijenjena ponajprije realizaciji toèno odreðenih programa i projekata. Vlada do današnjeg dana nikad nije dopustila da se i najmanji dio tih sredstava upotrijebi za socijalna davanja. Nekoliko puta smo donijeli takve odluke, ali je Narodno sveuèilište uvijek to odbilo s obrazloženjem da su sredstva strogo namjenska. Ono što je najzanimljivije jest stavljanje parlamentarca Menije na stranu konzula Pietrosanta koji Vas je nazvao petokolonašem. Kako to komentirate? – Tvrditi da ne postoji nikakav valjani razlog za iskazano nezadovoljstvo Talijanske unije prema konzulu u Rijeci je licemjerno kad se dobro zna za izreèene uvredljive i neprihvatljive izjave g. Pietrosanta. Smatram da su izjave i jedne i druge strane o tome da se nedovoljno èini za poštovanje prava Talijana u Rijeci paušalne i neutemeljene. Je li u pozadini svega želja za sna
– Želja g. Menije, kada kaže da bi bilo dobro da talijanska vlada razmotri moguænost da podrži stvaranje novih organizacijskih oblika Talijana te da se konzulatima da moguænost da upravljaju svim sredstvima, po meni je zabrinjavajuæa. Iz te izjave da se išèitati da g. Meniji ne odgovara postojeæa Talijanska unija jer ona misli svojom glavom, a trebala bi valjda misliti njegovom glavom. Pokušaj je to da se delegitimira i diskreditira Talijanska unija jer je autonomna, jer je demokratska i pluralistièka, a poznato je da se svake èetiri godine kod nas održavaju izravni i tajni izbori. Pokušaj je to koji nam je dobro poznat od prije dvije godine kada se od istog kruga osoba iz Trsta htjelo registrirati »klon« Narodnog sveuèilišta u Trstu sa sjedištem u Rijeci i putem njega upravljati buduænošæu i sudbinom talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj. Što je Unija uopæe mogla uèiniti da bi najam zgrade Zajednice Talijana u Rijeci bio jeftiniji? – Stalno se povlaèi to pitanje, a ja držim bitnim naglasiti da je taj najam od osam kuna po kvadratu, dakle malo više od jednog eura, u skladu s odlukom Grada Rijeke. Zajednica Talijana je na zahtjev talijanskoga MVP-a prije poèetka radova na toj zgradi, a što je financirala talijanska vlada, pismeno zatražila od Grada Rijeke da joj budu priznata ta ulaganja. Grad je odgovorio da ne može tome udovoljiti jer to nije u skladu s gradskom odlukom, ali da æe priznati i vratiti uložena sredstva ukoliko se prekine ugovor o zakupu bez krivnje zakupoprimca, dakle Zajednice Talijana. Grad je financirao izradu projekta rekonstrukcije s 250.000 kuna. Spominje se i zgrada Licea, a Grad je još 2001. odluèio da æe dati sredstva za radove na zgradi, odnosno fasadi. Za dovršetak radova tražit æemo i financijsku potporu Primorsko-goranske županije. Prava i obveze bili su utvrðeni davno prije poèetka radova, a odobreni i od konzulata i od talijanske vlade.
|
AKTUALNO
 |
|||||
