Poèinje bitka za mlade èitatelje

01.03.2005.

Hrvatska novinska scena u posljednjih nekoliko godina znatno se mijenja, a izlaskom lista "24 sata", redizajniranjem Vjesnika i prelaskom Slobodne Dalmacije u koncern EPH u 2005. godini mogli bi se promijeniti odnosi meðu dnevnim, ali i tjednim novinama. List "24 sata" na kioscima æe biti veæ sutra, a njegov izdavaè Styria Media-Ideja d.o.o. reklamira ga kao novine koje nude novi pristup informacijama u nas, novi naèin prezentacije, ali veæ iskušan u sliènim svjetskim tiskovinama.

Tabloidizacija
 U posljednjih nekoliko godina pojaèan je u Hrvatskoj svjetski trend tabloidizacije hrvatskih novina  sadržaji su "lakši", nerijetko je i kvaliteta tekstova pala, istraživanja su sve rjeða, a sve je izraženija površnost u pisanju tekstova te nedovoljno poznavanje materije pri njihovu oblikovanju. Nasuprot tome, najèitaniji su senzacionalistièki tekstovi, skandali te crne teme i prièe, objasnio je prof. dr. sc. Stjepan Maloviæ, izvanredni profesor na kolegiju Tisak, Fakultetu politièkih znanosti.

 Novine su relativno skupe, a ljudi su osiromašeni. Mjeseèno za kupnju dnevnih novina treba izdvojiti 180 kuna, što je višestruko skuplje nego TV pretplata. Važan je i podatak da je prosjeèna izobraženost u Hrvatskoj vrlo niska, odnosno samo je sedam posto stanovništva visokoobrazovano. Takvi podaci, stoga, uvjetuju novi stil novina  objašnjava Maloviæ.

Zabrinjavajuæe je to što je dobna struktura stanovništva koje èita dnevne novine sve nepovoljnija. Èitaju ih uglavnom ljudi srednjih godina i umirovljenici, naviknuti na to da dan bez "Veèernjaka" ili nekih drugih novina ne može niti poèeti. Iako u Hrvatskoj ne postoji istraživanje s toènim podacima o dobnoj strukturi èitatelja dnevnika, iskustvo pokazuje da mladi nemaju razvijenu naviku njihova kupovanja. Mladima je to financijski teret, pogotovo zato što su isti sadržaji za koje moraju izdvojiti šest kuna na internetu zasad dostupni besplatno. No, time mladi ne stjeèu naviku èitanja novina jer tekstove ne doživljavaju kao novinske, veæ kao informaciju na internetu. Dokazalo je to istraživanje koje su proveli Amerikanci. Primjerice, veæina èitatelja internetskog izdanja New York Timesa nije znala kako izgledaju odreðene stranice u tim novinama. Kao i u Hrvatskoj, i u svijetu ozbiljni novinski izdavaèi vrlo ozbiljno razmišljaju o redizajniranju novina, objašnjava Maloviæ.

Kompaktna izdanja
 Èak i tradicionalni engleski izdavaèi traže naèine da privuku mlade èitatelje koji su se na neki naèin odrekli novina. U tu svrhu svi bježe prema malom formatu novina, pa su "The Times" i "Independent" napravili maleno, kompaktno izdanje. Smatram da novine nisu u krizi, veæ samo nalaze nove naèine kako privuæi èitatelje, osobito mlade  kaže Maloviæ.

Kakav æe biti uspjeh najnovijeg dnevnog lista "24 sata", ni Maloviæ ne može sa sigurnošæu tvrditi. Moguæe je da æe cijena od samo tri kune èitateljima biti motiv da ponovno kupuju novine, no Maloviæ ne odbacuje ni moguænost da takav novi oblik novinarstva u Hrvatskoj ne proðe te da novine dožive fijasko. Kljuèno bi trebalo biti to hoæe li se novine uspjeti sadržajno prilagoditi mladima koji bi mogli biti glavno èitateljsko tijelo novih, tabloidnih listova.

	  Novine èita samo 30 posto stanovništva
 	  Prema podacima Centra za istraživanje tržišta GFK, u Hrvatskoj novine èita 30 posto stanovništva, odnosno oko 1,2 milijuna ljudi. No, ti podaci govore samo o broju èitatelja, a koliko Hrvata stvarno kupuje novine, ne zna se. Razlog je netransparentnost novinskih kuæa koje ne otkrivaju podatke o broju prodanih novina, iako su prema zakonu to dužne uèiniti.

Povratak