Novinari krivi za svaðu Austrijanaca i Slovenaca

03.03.2005.

Nekim slovenskim novinarima nisu u interesu dobri odnosi Austrije i Slovenije, nego izmišljaju probleme kako bi pomutili »izvrsne« dobrosusjedske veze, sažetak je izjave kojom je u ponedjeljak austrijski kancelar Wolfgang Schüssel pokušao primiriti strasti i izgladiti diplomatski spor izmeðu Ljubljane i Beèa.
No, njegov æe pokušaj vjerojatno samo doliti ulje na vatru najnovije razmirice meðu susjedima. U središtu spora su dva problema - pravo na dvojeziène topografske ploèe i pitanje je li Slovenija pravna sljednica bivše SFRJ.
Schüssel je naime, u svome oèitovanju zauzeo gledište koji službena Ljubljana ne želi èuti: da se u pitanjima zaštite slovenske manjine Ljubljana ne može pozivati na sporazum zakljuèen s bivšom Jugoslavijom. S obzirom da se ta tvrdnja kosi sa službenim stajalištem slovenske diplomacije, Schüsselovo prebacivanje krivnje na novinare, po svemu sudeæi, neæe pridonijeti rješavanju svaðe.
Spor je prije tri tjedna izazvao intervju predsjednika parlamenta Andreasa Khola slovenskom Delu u kojem je, meðu ostalim, rekao da da su za slovensku manjinu u Koruškoj vrtiæi i škole važniji od dvojeziènih topografskih natpisa.
Khol, inaèe èlan vladajuæe Narodne stranke (ÖVP) ponovio je pritom i svoj ranije izreèeni stav da se Slovenija ne može pozivati na meðudržavni ugovor zakljuèen s bivšom Jugoslavijom kojim se reguliraju prava hrvatske i slovenske manjine u Austriji jer Slovenija nije pravna sljednica bivše SFRJ.
Intervju je izazvao žestoke reakcije ne samo manjiskih politièara nego i službene Ljubljane. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova Austriji je uruèilo »oštar prosvjed« i podsjetilo da se u pitanjima slovenske manjine uvijek moraju uzeti u obzir odrebe meðudržavnog sporazuma. Slovenski diplomati upozorili su da je pri osamostaljenju zemlje dogovoreno da ugovori koje je Jugoslavija sklapala s Austrijom, a koji se odnose na Sloveniju ostaju na snazi. Stoga je službena Ljubljana »neprimjerenima« ocijenila tvrdnje da državni sporazum nije temelj za rješavanje pitanja manjina. Èelnici slovenske manjine u Austriji tome su dodali da je Khol svojim izjavama nanio veliku štetu raspravi o dvojeziènim napisima.
Dvojeziène ploèe veæ su desetljeæima problem slovenske manjine u Austriji. Èlanak 7 meðudržavnog sporazuma predviða doduše postavljenje dvojeziènih topografskih ploèa u na podruèjima gdje žive Slovenci (što je praktièki cijela pokrajina Koruška). No, zakon o manjinama iz 1976. takve natpise predviða za samo jednu šestinu tog podruèja, a èak ni tu ploèe nisu svugdje postavljene. Problem je u tome da zakonski ni privatne osobe ni organizacije nemaju moguænost zatražiti postavljanje dvojeziènih natpisa.
Dodatna poteškoæa je u lokalnoj vlasti: Slobodarska stranka (FPÖ) i osobito njezin prvi èovjek Jörg Haider koji je godinama na vlasti u Koruškoj nepopustljivo stoje pri stajalištu da se za njihove vlasti u Koruškoj neæe postavljati novi dvojezièni natpisi.
Pitanje dvojeziènih topografskih ploèa ipak je našlo put do Ustavnog suda i to zalaganjem odvjetnika i dužnosnika slovenske manjinske stranke Rudija Vouka. Njega je u rujnu 1994. u koruškom St. Kanzianu (slovenski Škocjanu) policija zaustavila zbog prekoraèenja ogranièenja brzine u naseljenom mjestu. Vouk je odbio platiti kaznu ustvrdiviši da tabla s imenom mjesta, koja podrazumijeva i ogranièenje brzine, »nepropisno« postavljena jer nije dvojezièna.
Njegova je žalba nakon sedam godina povlaèenja pred nižim instacama došla pred Ustavni sud. Presudom iz 2001. najviši sud u zemlji je Vouku dao za pravo i presudio da je ploèa trebala biti i na slovenskom s obzirom da se mjesto nalazi na podruèju gdje ima više od deset posto Slovenaca. To Vouka nije spasilo od plaæanja kazne (jer je mogao pretpostaviti da ulazi u naseljeno mjesto).
Presuda Ustavnog suda još nije provedena, što je dijelom i dovelo do najnovijeg spora izmeðu Beèa i Ljubljane.

Povratak