'Veæinu Amerikanaca kojima su korporativni mediji jedini izvor dnevnih vijesti takva monolitna informativna struktura tjera na intelektualni celibat, nedjelovanje i strah, što rezultira poslušnom populacijom èija je osnovna društvena funkcija da zaèepi usta i ode u kupovinu. A kako sada stojimo na pragu gubitka slobode izvještavanja, moramo pogurati naš vlastiti plan slobode govora', upozoravajuæi je predgovor knjige 'Cenzurirano 2004', u èijoj je pripremi sudjelovalo više od 200 profesora, studenata, sudaca i novinara. Projekt 'Cenzurirano' postoji od 1976. godine i svrha mu je zaštita prava i slobode informiranja tako što utvrðuje i istražuje važne vijesti o kojima se u Americi nedovoljno izvještava, koje se ignorira, krivo predstavlja ili cenzurira.

U zemlji koja se smatra majkom slobode informiranja cenzura je zapravo vrlo dobro razraðena disciplina koja je s prvim zvucima Bushevih ratnih truba dobila ogroman zamah. Posljednjih godina u amerièkim su medijima tako sustavno potiskivane prièe o planovima za globalnu dominaciju, protuzakonitom uklanjanju stranica iz UN-ovog izvješæa o Iraku od strane amerièkih dužnosnika, upotrebi oružja s osiromašenim uranom, izazivanju nesigurnosti i puèeva u drugim zemljama i sliènim ružnim navadama amerièke politike.

Izvještavanje iz Iraka je pak posebna prièa. Da bi novinar uopæe imao pristup informacijama, nužno je da prepozna svoju ulogu - kooperativnog, s vojskom 'slizanog' sakupljaèa vijesti. Novinare koji imaju druge principe zamjenjuje se na terenu ili im se zabranjuje izvještavanje, kao što je bio sluèaj sa slavnima Peterom Arnettom i Geraldom Riverom, a raste i opasnost da æe dotièni doživjeti neku ratnu 'nezgodu'.


Bitka koju neovisno novinarstvo vodi s moænim korporacijama podjednako je teška, a nikako se ne smije zanemariti zlouporaba više ili manje 'žutih' vijesti za skretanje pažnje javnosti. 'Cenzurirano' tako navodi primjer kako je skandalozan krah Enrona, jedne od najveæih amerièkih tvrtki, na novinskim stranicama zasjenila optužba za nezakonito trgovanje dionicama sveamerièke 'lifestyle guruice' Marthe Stewart. Slièna stvar dogodila se prošlog ljeta u našoj maloj Hrvatskoj: na dan dramatiène sjednice Sabora o odgodi primjene ribolovne zone nacija je bila previše zaokupljena gledanjem Severinina kuænog porniæa da bi stigla primijetiti da je skoro pala Vlada.

'Cenzurirano 2004' donosi 25 najvažnijih cenzuriranih prièa u godini obilježenoj krvoproliæem u Iraku. Od èega dežurni dušobrižnici žele zaštititi nedužnog Amerikanca? Evo nekoliko naslova: 'Amerika umiješana u masakr talibana', 'Busheva administracija stoji iza propalog vojnog udara u Venezueli', 'Amerièki dolar nasuprot eura: još jedan razlog invazije na Irak', 'Argentinska kriza potièe kooperativni rast' itd.

Cenzurirana prièa broj jedan ipak je ona o planu za globalnu dominaciju. Kljuèni ljudi Busheve administracije - potpredsjednik Dick Cheney, ministar obrane Donald Rumsfeld i njegov zamjenik Paul Wolfowitz, moæni kreator amerièke vanjske politike Richard Perle i urednik utjecajnog The Weekly Standarda William Kristol - veæ sedamdesetih, za predsjednikovanja svog istomišljenika Geralda Forda, stvorili su èvrstu jezgru, društvo neokonzervativaca koje je odluèilo svoj naèin života nametnuti cijelom svijetu. Uvjet za to je, shvatili su, kontrola nad naftnim resursima i otad je Perzijski zaljev, 'crnim zlatom' najbogatije podruèje zemaljske kugle, za SAD zona od posebnog interesa. Ovo društvance vedrilo je i oblaèilo i za Ronalda Reagana, ali za prave poteze ipak su morali prièekati eru Busheva.

Vrlo je zanimljiv i cenzurirani èlanak o Rumsfeldovu planu za izazivanje terorista. Prema povjerljivom dokumentu nazvanom 'Specijalne operacije i združene snage u borbi protiv terorizma', koji je za amerièkog ministra obrane pripremio njegov Odbor za vojnu doktrinu, kreirana je nova organizacija s ciljem osujeæenja potencijalnih teroristièkih napada na Ameriku – Proaktivna grupa za akcije vojnog preduhitrivanja - sa stotinjak zaposlenika i budžetom od najmanje 100 milijuna dolara godišnje.

Misije tih supertajnih protuobavještajnih agenata su osmišljene tako da 'potaknu reakciju' teroristièkih grupa, tako što æe ih izazivati na èinjenje nasilnih djela, èime æe ovi zaslužiti da postanu metom amerièkog 'protunapada'. Odnosno, amerièka je vlada isplanirala korištenje tajnih vojnih operacija za izazivanje ubojitih teroristièkih napada na nevine ljude, odnosno borbu protiv terorizma tako da ga – sama izaziva. Prema izvješæu, ostale strategije ukljuèuju kraðu novca teroristièkih æelija ili njihovo zavaravanje lažnim dojavama.

Ovaj program u stvari nije neka posebna novost. Slièan program pod nazivom Operacija Northwoods predstavili su amerièki visokopozicionirani dužnosnici predsjedniku Johnu Kennedyju. Northwoods je zahtijevao lažnu teroristièku kampanju, bombaške napade, otmice, rušenje aviona te mnogo mrtvih Amerikanaca kako bi se dobilo opravdanje za invaziju na Kubu, ali Kennedy ga je odbio. Nekoliko mjeseci kasnije u Dallasu stigli su ga meci, meðu njima i tzv. èarobni metak, osamljenog ubojice Leeja Harveyja Oswalda.