|
|
Arhiva "Iz medija"
Talijani traže istinu o ubojstvu agenta 07.03.2005.
|
 Mjesec dana trajalo je napeto išèekivanje talijanske javnosti o sudbini Giuliane Sgrena, novinarke otete i zatoèene u Iraku od još neutvrðene teroristièke bande. I na kraju, kada je izgledalo da æe se dogoditi još jedan happy-end kao u sluèaju oslobaðanja dviju talijanskih pacifistkinja i humanitarki Simone Torrette i Simone Pari, dogodila se tragedija.
Ubojstvo visokog talijanskog dužnosnika, voditelja Odjela talijanske vojno-obavještajne agencije za aktivnosti u inozemstvu koji je bio glavni pregovaraè s iraèkim teroristima, zgranulo je ne samo onaj (veæi) dio talijanske javnosti koji se protivi amerièkoj intervenciji u Iraku, veæ i samu Vladu i premijera Berlusconija. Ubijeni obavještajac, Nicola Calipari, veæ se proslavio u akciji oslobaðanja dviju Simona, kada ih je isto tako nakon višemjeseènog zatoèeništva uspio dovesti u Italiju. Veæ je tada javnost saznala za njegove sposobnosti, ali je sada postao heroj, kojeg je predsjednik Ciampi posmrtno odmah u svom prvom javnom nastupu, odlikovao zlatnom medaljom za vojne zasluge.
Berlusconi platio otkupninu?
No ubojstvo Caliparija i ranjavanje novinarke Sgrene i drugih talijanskih agenata najviše je pogodilo samog premijera Berlusconija. Javna je tajna da je veæ u prvom sluèaju, kada se radilo o pregovorima za oslobaðanje dviju Simona, premijer Berlusconi intervenirao ni više ni manje nego svojim osobnim novcima. Nepotvrðene informacije govore o pet milijuna eura koje je Berlusconi dao iz svoga džepa. Postoje ozbiljne naznake da je i u ovom sluèaju otkupnina za Giulianu Sgrena došla opet iz Berlusconijeve kase.
Da je oslobaðanje Sgrene proteklo onako, kako je izgledalo posljednjih minuta i posljednjih nekoliko stotina metara pred ukrcavanje u zrakoplov talijanske vlade, Berlusconi bi opet postigao veliki propagandni trijumf. Slavu bi zaslužile i talijanske tajne službe, koje su se pokazale umješnima u pregovorima s otmièarima. Od svih okupacijskih sila koje djeluju na podruèju Iraka, Talijani su se pokazali najuèinkovitijima u oslobaðanju svojih talaca, bez obzira što su dvojica od njih ubijena. No ovoga puta stvar je pošla loše.
Talijani su doista indignirani ovakvim ishodom. Državno odvjetništvo je odmah pokrenulo istragu o ubojstvu Nicole Caliparija i zatražilo od amerièkih vlasti imena vojnika koji su pucali na automobil sa Sgrenom i Caliparijem, koji je bio udaljen tek sedamsto metara od aviona u koji su se svi trebali ukrcati. A pritom su još, kako tvrde Sgrena i preživjeli agenti, prošli nekoliko kontrolnih toèaka bez ikakvih problema. Teško je pretpostaviti da bi se iskusni obavještajac kao što je to bio Calipari dao navuæi na takvu akciju, a da ne obavijesti svoje amerièke saveznike. No kad se uzme u obzir da se amerièka okupacijska vojska u Iraku protivi bilo kakvim pregovorima s teroristima, onda izgledaju vjerodostojne i »teorije zavjera« koje æe izaæi na vidjelo u danima koji slijede.
Sprema se bura
Giuliana Sgrena je, onako bolesna iz bolnice, veæ izdiktirala svoj prvi èlanak za Il Manifesto, novine u kojima radi. »Pravi cilj onih koji su pucali bio je da mene ušutkaju«, izjavila je Sgrena. Situacija je krajnje neugodna i za amerièku i talijansku vladu: Sgrena je ljevièarka, tipièna »komunistkinja« koja po Berlusconijevim rijeèima predstavlja opasnost za civiliziranu Italiju. No unatoè tome, Berlusconi se odluèio dati zeleno svjetlo za njeno spašavanje. Sada Sgrenino svjedoèanstvo može biti bumerang za Berlusconija i njegovu vladu, koja podupire amerièku politiku i vojnu okupaciju Iraka.
S druge strane, da je doista postojala zavjera za ubojstvom Sgrene, tada joj vjerojatno ne bi bilo dopušteno da živa doèeka lijeènièku pomoæ na licu mjesta, iako Sgrena tvrdi da su amerièki vojnici otezali s pozivom za takvom pomoæi i èak su prekinuli vezu njihovih mobitela s Rimom, tako da su Berlusconi i èlanovi njegove vlade pratili cijelu pucnjavu kroz eter, sve dok amerièki vojnici nisu iskljuèili mobitele!
I dok ministar vanjskih poslova Fini prima isprike Condoleeze Rice, a Berlusconi žaljenje predsjednika Busha, ovaj æe incident otvoriti burnu raspravu ne samo u parlamentu, gdje su za srijedu najavljeni istupi premijera Berlusconija i Finija, veæ i na talijanskim ulicama. Pripremaju se nove akcije talijanskih pacifista protiv rata u Iraku, a iako se Prodijeva ljevica veæ bila pomalo pomirila s nazoènošæu talijanskih vojnika u Iraku nakon iraèkih izbora u veljaèi, sada se sprema nova bura.
A pošto su regionalni izbori pred vratima, ovo æe biti nova prigoda za politièki sukob Vlade i oporbe. Il Manifesto, koji je dosada kuburio s prodajom, veæ je uspio udeseterostruèiti tiraž.
Talijanska javnost sada oèekuje s nestrpljenjem svjedoèenje glavnog svjedoka, novinarke Sgrene. Paradoks je, kako navodi La Republica, da je sudbina bacila u naruèje bivše neprijatelje: novinarku radikalnog, ekstremno lijevog Manifesta i predstavnika establishmenta u liku Caliparija, koji je umro štiteæi Sgrenu od metaka. Oèekuju se sada i reakcija ekstremne desnice: pred èetiri godine jedan je mladi neofašist bacio bombu pred redakciju Il Manifesta, a na Berlusconijevoj televiziji su veæ u raspravama pojedini politièari i javne osobe postavili pitanje je li baš zbog ljevièarke Sgrene morao poginuti jedan odani službenik države, èiji je svjetonazor potpuno suprotan njezinom? |
Povratak
|
 |
|
