![]() |
Arhiva "Iz medija"Talijani otvorili istragu o pucanju na osloboðenu novinarku07.03.2005.
Rim je danas sav u znaku Nicole Caliparija, ubijenog agenta talijanske tajne službe, kojemu nepregledna masa ljudi odaje poèast. Caliparija su preksinoæ u Iraku ubili Amerikanci dok je na avion pratio netom osloboðenu Giulianu Sgrenu, otetu mjesec dana ranije. Talijansko tužiteljstvo otvorilo je istragu i zatražilo od Amerikanaca imena i prezimena vojnika koji su osiguravali onaj dio blizu bagdadskog vojnog aerodroma gdje je ubijen Calipari i teško ranjen još jedan agent, dok su krhotinama metaka ranjeni Sgrena i vozaè. Naravno da nema nikakve vjerojatnosti da æe Amerikanci izruèiti te svoje vojnike Italiji, pa je ta pravna akcija zapravo samo demonstrativna, ali je i rjeèita jer i jedno i drugo pokazuje, otprilike, kakav je sada stav i politièke i civilne Italije prema ono što se prekjuèer dogodilo u Bagdadu. Od osloboðenja novinarke, premijer Silvio Berlusconi htio je napraviti efektan predizborni spot jer æe za nekoliko tjedana biti lokalni izbori - na kojima njegovoj vladajuæoj desnici prijeti povelik poraz, kaže Inoslav Bešker. On je htio pokazati kako Italija može osloboditi svoju novinarku baš uslijed svoje vojne i špijunske nazoènosti u Iraku, dok npr. Francuska ni s Nijemcima ne uspijeva osloboditi svoju novinarku upravo zato što Francuska nije nazoèna u Iraku. Meðutim, Berlusconi je vidio, ili bolje reèeno èuo, kako mu se ta konstrukcija ruši kao kuæa od karata jer je bio upravo na telefonu s Caliparijem kada je èuo s druge strane i hice i krkljanje, povike na engleskom i prekid veze kada su, kako se kasnije doznalo, amerièki vojnici oteli mobitele svima pa i veæ mrtvom Calipariju. Berluconiju tako i nije ostalo drugo, veli Inoslav, veæ da se postavi oštro i donekle otupi bijes talijanske javnosti. Meðutim, taj se dogaðaj ne isplati ni samim Amerikancima i eto zašto su žaljenje izrazili predsjednik Bush dva puta u telefonskom razgovoru s Berlusconijem i državna tajnica Condoleezza Rice, pa i sam obrambeni tajnik Donald Rumsfeld, koji je inaèe najveæi zagovornik rata i èvrstoæe. Amerikanci su sve izoliraniji u Iraku: napustili su ih prvo Španjolci, Ukrajinci i Poljaci, pa su Talijani posljednji saveznici uz, naravno, Britance. Bio bi velik udarac amerièkog imidžu kada bi se i oni povukli, kaže Inoslav. Zato i u Washingtonu obeæavaju detaljnu istragu, ali ne spominju nikakvu amerièku krivicu. Naprosto se iz novina može æuti da su ondje bili neiskusni vojnici koji su došli samo tjedan dana ranije iz Amerike, da su neki od njih došli iz Nacionalne garde, dakle nisu ni profesionalci, da su vjerojatno bili na smrt preplašeni u tom ratu gdje nema bojišnice, gdje ne vidiš neprijatelja. Do sada je veæ oko 1500 amerièkih vojnika izgubilo život nakon pobjede, a više od 3, 4 tisuæe ih je ranjeno. Amerikanci, dakle, i dalje tvrde da se vozilo s Talijanima nije zaustavilo nego da se kretalo velikom brzinom, ne poštujuæi ni znakove ni naredbe. Giuliana Sgrena i carabinier koji je vozio tvrde da je auto išao sporo, da su svjetla reflektora i hici iz mraka došli bez ikakvog upozorenja ili ikakva znaka da se zaustave. I drugi Talijani, koji su prošli tom cestom prethodnih dana, tvrde da je asfalt ondje izrovan, da je njime naprosto nemoguæe voziti brzo. Osim toga, cesta je preprekama sužena na jedan vozni trak, bio je mrak, padala je kiša. Sgrena i carabinier kažu da su se našli na udaru amerièkog oklopnog vozila poslije zavoja, kojeg su netom prošli i koji ih je dodatno usporio.
|
AKTUALNO
|
|||||