Veliki prijelaz na mali format

09.03.2005.

Ljudi to vole danas kraæe i jednostavnije. Ako mogu hoæe svršiti s time za 15-20 minuta. Èak i u tramvaju. Ili na bilo kojem dovoljno prikladnom mjestu. U kafiæu, brijaènici, u èekaonici kod zubara... Ni jedno mjesto im se ne èini neprikladnim i nepodobnim da to obave na brzaka.
Ljudi danas èitaju sve kraæe i sve rjeðe.
Nije to neki hrvatski specijalitet. To je svjetski trend, ali se Hrvatska u njega savršeno uklopila. Internet se pokazao opasnijim protivnikom tiskanom novinstvu od televizije. Televizija je podigla nakladu novinama jer su objavljivale njezine programe i prièe o njezinim »zvijezdama«. Internet je podmuklo podrovao medijske temelje tiskanog i elektronièkog novinarstva. On objavljuje sve odmah i bez ikakve zadrške i cenzure jer uvijek ima netko tko æe provaliti i najneugodniju prièu. Svijet ne samo da je postao globalno selo nego i selendra, jer nema više tog luðaka ili manijaka koji na Internetu neæe naæi srodnu dušu.
Novine se dovijaju kako znaju i umiju ne bi li zadržale vjerne i stekle nove èitatelje. Šire spektar tema kojima se bave, pa tako i tzv. ozbiljni jutarnji politièki listovi objavljuju ono što prije nikad ne bi. Na prve stranice izbijaju ubojstva i talaèke krize, a politika se polako seli prema repu novina. Iako, kad se bolje pogleda, iz svake teme vire politika i novac.
Najjednostavniji naèin da se objavljuje kraæe i zanimljivije prièe jest smanjivanje formata novina. Tom su receptu pribjegli u posljednjih godinu dana u Velikoj Britaniji Independent, Times, a sprema se i Guardian. Neki su pokušali odreðeno vrijeme isti sadržaj objavljivati na dvije velièine, velikom i malom formatu, ali su se s vremenom priklonili manjem. Veliki njemaèki Die Welt lansirao je manje tabloidno izdanje kako bi se približio mlaðoj publici.
Svjetski trendovi imaju odjeka i u Hrvatskoj. I ovdje se opæenito smanjuje broj ljudi koji èitaju novine. U zapadnim zemljama su naklade novina pale za èetiri do deset posto, dok u Hrvatskoj konstantan pad imaju dnevne novine, unatoè veæ usvojenom manjem formatu. Taj je pad donekle amortiziran akcijama prodaje knjiga i DVD-a uz novine za ukupno 20 do 30 kuna. Pokazuje se da bi neki u rukama htjeli imati nešto još manje što se može još brže prolistati. Tako se na hrvatskom tržištu pojavio i list na A-4 formatu s ultrakratkim tekstovima, koji savršeno paše na šankove u kafiæima i mogao bi konkurirati veæ uhodanoj ponudi dvaju dnevnih listova koji se nude u ugostiteljskim objektima. Format A-4 idealan je za tramvaje i autobuse jer nudi maksimalno 20 minuta èitanja, što je dobro za prigradsku liniju.
Analitièari koji se bave tiskanim medijima predviðaju da bi se uskoro mogle pojavviti i novine na A-5 formatu, što znaèi da bi se listale kao nekadašnji X-romani ili ljubiæi. Tekstovi bi bili još kraæi, a fotografije bi preuzele iskljuèivo ulogu ilustracija.
Bio je to velik uvod za najavu Vjesnikova prijelaza na mali format. Kao jedine preostale novine velikog formata Vjesnik se priklonio trendu smanjivanja, ali ne samo zato jer je to u trendu s novim èitalaèkim navikama. Istraživanja i ankete su pokazale da se i na manjem formatu mogu praviti velike novine po ambicijama i ozbiljnosti pristupa temama. Sve ozbiljne španjolske dnevne novine, dobar dio južnoamerièkih, neke talijanske (La Repubblica), neke francuske (Le Monde), sve više britanskih, izlaze na malome formatu. To ih ne prijeèi da i dalje budu relevantne i referentne za »one koji odluèuju«, za »one èiji se glas treba èuti i kad nisu izbori«, dakle za one prema kojima su usmjereni Vjesnikovi promotivni slogani pri prijelazu na manji format. Ali ne samo manji format. Vjesnik se mijenja iz temelja.
Vjesnik æe na manjem formatu zadržati isti novinarski pristup: objavljivati samo provjerene informacije, a na komentatorskim stranicama objavljivati stavove redakcije ili svojih novinara. Analize i komentari, po kojima se Vjesnik i dosad izdvajao od ostalih novina, ostat æe i dalje njegovo udarno oružje u borbi za naklonost èitatelja. Ali u sredini Vjesnika osvanut æe Obiteljski glas, po konceptu i izvedbi sasvim druge novine koje trebaju privuæi nove èitatelje, mlade i one koje zanima nešto više od visoke politike.
Vjesnik je spreman ponuditi nešto više od onoga što nudi konkurencija sada ili što sprema u bliskoj buduænosti. Redizajn Jutarnjeg lista pokazuje da se pokušava privuæi i dio one ciljne skupine èitatelja koju Vjesnik drži svojom publikom. Jasno je da Vjesnik nema nikakvu namjeru konkurirati brzolistajuæim tiskovinama maloga formata kao što su 24 sata, ali se sprema privuæi dio onih koji imaju samo toliko vremena da pokupe najzanimljivije informacije na Internetu. Uostalom, oni ga veæ i èitaju, jer se na Vjesnikovskim stranicama na Internetu bilježi više od 50.000 ulaza dnevno.
Vjesnik ne kani iznevjeriti stare èitatelje i ne sprema promjene koje bi ih mogle šokirati. Preko rubrike Otvoreno još æe se proširiti komunikacija s èitateljima, a tjedni prilozi Sport, Kutura utorkom, Gospodarstvo & Financije i Hrvatska & Europa pružit æe veæu dnevnu porciju onoga što neke od èitatelja više zanima. Napokon, nedjeljni dvobroj ponudit æe troje novine u jednima za istu cijenu.
Promjena formata, ubacivanje saftnog priloga u ozbiljan dio lista, samo su dokaz da i Vjesnik promptno prati promjene u Gutenbergovoj galaksiji. Promjene su uoèljive, ali ništa ne najavljuje krah te galaksije. Još æe se dugo koristiti papir kao podloga za slova, unatoè sve veæoj opèinjenosti slovima i video zapisima na ekranu.

Povratak