Osnovano se sumnja da je sumnja osnovana

17.03.2005.

Postoji osnovana sumnja da je Protuobavještajna agencija (POA) bezrazložno prekršila hrvatskim Ustavom zajamèena ljudska prava i temeljne slobode petero novinara Ivice Ðikiæa, Gordana Maliæa, Ivanke Tome, Marija Kavaina i Željka Peratoviæa - utvrdio je to saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a na osnovu zakljuèaka koje su mu predoèili njegova posebna radna skupina i Vijeæe za graðanski nadzor sigurnosnih službi.
Možda je bolje pitanje - zar je uopæe postojala sumnja?
- Mi smo poslali predstavku opravdano sumnjajuæi da su nam prekršena ljudska prava i neki zakoni, a oni nama sada odgovaraju da i oni opravdano sumnjaju da se to dogodilo. A mi smo tražili istragu! I sad jedni i drugi opravdano sumnjamo - veli nam Gordan Maliæ, novinar Globusa.
Podsjetimo, u dokumentu "Informacija o medijsko-obavještajnoj kampanji s ciljem diskreditacije RH", nastalom u povodu POA-ine operativne akcije tijekom 2003. i 2004. godine, èiji je idejni i sadržajni tvorac bivši ravnatelj Franjo Turek, Vladi i Uredu predsjednika Republike prezentirano je kako su pojedini novinari sudjelovali u akcijama kojima je ugrožena nacionalna sigurnost.
- Bez ikakvih dokaza proglašeni smo špijunima stranih zemalja i zavjerenicima protiv hrvatskog pridruženja EU - prisjeæa su u izjavi za naš list Ivica Ðikiæ, novinar Feral Tribunea, a o tom "zloèinu s predumišljajem", tom olakom stavljanju na stup srama Goran Maliæ nam nadalje svjedoèi: - Objavljuju se fotografije haaških istražitelja, transkripti razgovora izmeðu njih i novinara, izmeðu mene i haaškog istražitelja, to biva objavljeno u radijskom i televizijskom veèernjem informativnom programu, takoðer i na web stranici Nacionala, kao i na web stranici www.antegotovina.com i to ne baš afirmativno. Optužbe protiv novinara bile su teške: izdajnici, špijuni..., ekvivalent tome bilo bi, npr. policijsko izviješæe da si nekoga ubio, a da za to nemaju nikakvog dokaza.

Nitko neæe odgovarati

Od prozvanih novinara njih petoro podnijelo je predstavku saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost s osnovanom sumnjom da su njihova ljudska prava prekršena. Kako nije predoèen nikakav dokaz da su novinari zaista bili u službi neke strane sile ili su radili protiv interesa RH i Odbor zakljuèuje da postoji osnovana sumnja o kršenju ljudskih prava novinara, te Ustava.
- Mislim da je taj zakljuèak korektan, samo, oni koji su prekršili ljudska prava novinara neæe moæi odgovarati, jer ne postoji mehanizam koji bi to sankcionirao. Jedino, možda, da nas petoro podnesemo privatne tužbe protiv Franje Tureka, POA-e ili države, zbog klevete koja je protiv nas iznesena u Prezentaciji koju je Turek pokazao državnom vrhu. No, meni to ne pada na pamet - iznosi Ivica Ðikiæ, oèekujem samo da se nakon nalaza Odbora POA, predsjednik RH, Premijer, ili neka državna institucija jednostavno isprièa.
Meðu ostalim saborski Odbor svu prikupljenu dokumentaciju proslijedit æe Državnom odvjetništvu na daljnju obradu, a oni æe, eventualno, meritorno utvrditi je li prekršen Ustavni zakon. Taj problem kao najvažniji u posljednjem izvješæu akcentirala je i Carla del Ponte, glavna haaška tužiteljica. Gordan Maliæ, tvrdi, u svojim je èlancima u više navrata isticao opstrukciju rada haaških istražitelja, i nedostatak želje da se poduzmu neki koraci u sprjeèavanju opstrukcije. Sada, izgleda, postoji politièka svijest o tome.

Za koga rade naše službe

- Na koji naèin je do nje došlo - veli Maliæ - u to ne želim ulaziti... Oèito je nekome stalo da se ta trakavica koja traje godinu dana oko cijele prièe završi efikasno. Meðutim, imam opravdanu sumnju...
Ivica Ðikiæ kaže kako bi volio da Državno odvjetništvo u svemu tome naðe elemente kaznenog djela pa da goni one koji su novinare bez argumenata, dokaza i stvarnih èinjenica doveli u kontekst špijuna, izdajnika, urotnika... Meðutim, misli da je formulacijom kako postoji osnovana sumnja ostavljen veliki zrakoprazni prostor u kojem se može svašta i ništa dogaðati.
- Politièke okolnosti presudit æe na kraju - reæi æe Ðikiæ.
Ovaj sluèaj neutemeljene optužbe novinara produkt je i nepostojanja kvalitetnog nadzora nad radom tajnih službi.
Hoæe li možda nova/stara Karamarkova ideja riješiti problem?
- Nadziranje je temeljni problem obavještajnog sistema od 2000. na ovamo. Do 2002. je postojao jedan institut Ureda za nacionalnu sigurnost koji je imao ovlasti, ljude i mehanizme za nadzor tajnih službi, nakon 2002. taj je ured po zakonu ukinut i zapravo nikakve stvarne kontrole tih tajnih službi nije bilo, osim saborskog Vijeæa za civilni nadzor tajnih službi koje je po meni em nekompetentno, em su njegove ovlasti nikakve i s takvim ovlastima i s takvim sastavom ljudi koji èine to Vijeæe sasvim sigurno se ne može govoriti o nekom kvalitetnom sistemu nadzora ono što se kaže tajnim službama - tvrdi Ðikiæ.
Prema nacrtu novog Zakona o tajnim službama uvelo bi se struèno tijelo nadzornog tipa koje bi nadziralo rad tajnih službi na naèin, da bi ljudi koji imaju iskustva u radu tih službi da u svakom trenutku mogu pokucati na vrata bilo kojoj tajnoj službi i zatražiti da im pokažu èime se bave, što rade, koga slušaju... Parlamentarno Vijeæe, prema Ðikiæu, treba ostati ali mu treba i proširiti ovlasti te ga sastaviti od ljudi koji imaju javni autoritet, dakle koji bi svojim autoritetom i javnim ugledom jamèili da æe se svako kršenje ljudskih prava bilo kojeg graðanina od strane tajnih službi biti javno razglašeno i da æe biti istraženo. I Gordan Maliæ o Karamarkovoj ideji o dvije profesionalne razine nadziranja tajnih službi misli da je kvalitetna, a raduje ga veæ i sama èinjenica da u svemu sudjeluju neki mlaði i normalniji ljudi raduje ga, iako, reèe, idealna rješenja na papiru ne moraju u našoj stvarnosti ispasti kako treba.
- Dok sam radio na temama o propustima i nezakonitostima rada tajnih službi uvijek sam se pitao za koga, zapravo, te službe rade. To je kljuèno pitanje! Ti nikad ne znaš, kod nas, za koga naša služba radi. Za bilo koju stranu tajnu službu od CIA-e pa nadalje, ti toèno znaš za koga rade. A kod nas se stalno, ne bez razloga, pitaš rade li naše tajne službe možda za mafiju, za neku politièku frakciju vladajuæih ili opozicionera, rade li za Pašaliæa ili pak za Sanadera, za Mesiæa ili Raèana? To je katastrofa. Jer, trebale bi raditi za zakon - rezolutan je Maliæ.
Možda, eto i u povodu "trakavice" o POA-i i novinarima uronimo u okolnosti u kojima æe zloupotreba rada stranih službi biti samo dio dijela naše loše prošlosti?!

Povratak