Hoæe li novinari biti akademici

19.03.2005.

Iako im govore da su “sedma sila” i “èetvrta vlast”, iako su se neki meðu njima popeli do visokih položaja u politici i diplomaciji, a još više njih kiti se visokim državnim odlièjima, iako u svojim redovima imaju doktore i magistre, hrvatskim je novinarima jedna èast i dalje nedostupna – nijedan još nije postao akademik. Sa željom da se tu nešto napokon promijeni, na posljednjoj godišnjoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva istupio je Jozo Petrièeviæ i predložio da se novinari zauzmu za osnivanje Razreda za novinarstvo u HAZU. Njegov prijedlog prihvaæen je aklamacijom.

– Obratit æemo se predsjedniku Milanu Mogušu s našom inicijativom i, nadamo se, razgovarati. Èak ako i ne naiðemo na prihvaæanje, nastavit æemo našu aktivnost za postizanje tog cilja – kaže umirovljeni novinar Petrièeviæ koji objašnjava motive za svoju ideju:

– Svi se slažu da su novinari iznimno važan dio suvremenog društva, a u današnje vrijeme naša profesija još više dobiva na znaèenju. To više je paradoksalno da nitko od novinarskih velikana, bilo živuæih ili onih kojih više nema, nije ponio èasni naslov akademika. Zar jedna Zagorka nije zaslužila takvu poèast? Što je s Ivom Brautom, Franom Barbierijem, Ivom Mihoviloviæem, Borisom Jankoviæem Argusom, Veselkom Tenžerom, Hrvojem Macanoviæem, Pavlom Cajzekom i mnogim drugima? Što je s još živuæim novinarskim legendama poput Žarka Susiæa, Branka Lentiæa ili Palme Kataliniæ? – pita se Jozo Petrièeviæ.

A pogled u osobnu iskaznicu HAZU govori da u njoj danas djeluje devet razreda: za društvene znanosti, za matematièke, fizièke i kemijske znanosti, za prirodne znanosti, za medicinske znanosti, za filološke znanosti, za književnost, za likovne umjetnosti, za glazbenu umjetnost i muzikologiju te za tehnièke znanosti. Akademija ima i svoje znanstvenoistraživaèke i umjetnièke jedinice (u pravilu u nadležnosti pojedinih razreda) te 14 znanstvenih vijeæa i šest odbora, kao i razlièita povjerenstva i centre u Zagrebu i izvan njega.

Èlanovi Akademije poèasni su, redoviti, dopisni i èlanovi suradnici. Danas HAZU ima 160 redovitih èlanova i samo oni imaju naslov akademik. Za redovitoga èlana, kažu propisi Akademije, može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Hrvatske, èiji su rezultati i dometi na podruèju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti opæepriznati. Za dopisnog èlana biraju se u pravilu istaknuti pojedinci iz inozemstva koji suraðuju s HAZU, a èlanovi suradnici obièno su mlaði znanstvenici ili umjetnici iz Hrvatske.

Povratak