Medijska scena u Hrvatskoj nikad nije bila življa, a neki kažu i nervoznija, nego što je sada. Broj dnevnih listova koji reflektiraju na isto tržište poveæao se pokretanjem lista "24 sata". Istodobno s dolaskom tog novog tržišnog igraèa, nekoliko drugih dnevnika ulazi u vlasnièko i sadržajno restrukturiranje, što æe takoðer zaoštriti tržišnu utrku. Dva odvojena istraživanja èitanosti listova na domaæem tržištu dala su meðutim gotovo potpuno isti rezultat. Veèernji list i dalje je prvi kao najèitaniji i najtiražniji list u Hrvatskoj. Taj su rezultat potvrdili i agencija Media Metar i Puls, s tim da potonji, u istraživanju provedenom u ožujku, donosi rang-listu dnevnih novina koja ukljuèuje i nedavno pokrenuti tabloid "24 sata". Prema rezultatima Pulsova istraživanja u razdoblju od 2. do 15. ožujka, Veèernji je list dakle i dalje prvi, Jutarnji list zauzima drugo mjesto, a dnevnik "24 sata" treæi je na toj rang-listi.
Veèernji je list zadržao prvo mjesto po èitanosti zahvaljujuæi kombinaciji dviju kljuènih osobina: dugoj tradiciji i velikoj prilagodljivosti tržištu. Veèernjak je pokrenut 1. srpnja 1959. godine i kao list za narod, ukorijenio se kao obiteljska navika koja se i danas prenosi s generacije na generaciju. Možda Veèernjak nije onoliko èitan meðu mladima koliko bi se to htjelo, ali definitivno ostaje glavnim listom srednje generacije i širokoga graðanskog sloja. Potresi poput gubitka širokog jugoslavenskog tržišta nisu tu èinjenicu promijenili.
Na to nisu utjecale nikakve smjene politièkih elita, pa ni promjene politièkog sustava. U takvim trenucima list su potresale kojekakve unutrašnje groznice, ali to nije umanjivalo njegovu vanjsku otpornost. Dapaèe. Veèernjak je iznova uèio i uèvršæivao vještinu prilagoðavanja novim tržišnim okolnostima i u tome uvijek uspijevao. Pojava Jutarnjeg lista, toga vrlo uspješnog EPH-ova izdanja, za Veèernjak je bio jedan od najtežih testova. U to vrijeme, dakle 1998. godine, kad je bivši HDZ veæ gubio potporu biraèa i javnosti, na tržište dolazi list predstavljen kao nezavisan, neoptereæen kompliciranim politièkim odnosima, nasuprot Veèernjaku koji je na politièkoj vjetrometini od 1959. Urednièka i novinarska ekipa izvukla je i tu tržišnu bitku, s iskustvenim kapitalom kojim i danas zadržava prvo mjesto na tržištu.
Prvo mjesto potvrðuje se u èitanosti, dok je brojem prodanih primjeraka ta pozicija još izrazitija. Prema prodanoj nakladi, Veèernjak je trenutaèno za dvadesetak tisuæa ispred svoga najveæeg konkurenta. Utjecaj lista gradi se meðutim na još široj bazi, jer na besplatnom on-line izdanju Veèernjak svakodnevno proèita još 30 do 40 tisuæa ljudi. Hrvatsko medijsko tržište daleko je od smirivanja. Vjesnik odnedavna s reorganiziranim sadržajem i pomlaðenim izgledom vrlo ambiciozno traži svoju tržišnu nišu. Slobodna Dalmacija, koja je prema najnovijem Pulsovu istraživanju na èetvrtom mjestu po èitanosti, uskoro bi trebala biti vlasnièki restrukturirana. Nakon dugotrajnih priprema i pregovora s Vladom, EPH bi uskoro trebao postati dominantni vlasnik lista. Rijeèki Novi list, najstariji dnevnik u Hrvatskoj, utemeljen 2. sijeènja 1900., takoðer se priprema promijeniti vlasnièku strukturu.
Amerièki investicijski fond Media Development Load Fond, koji ima oko 30 posto dionica, prodat æe svoj vlasnièki udjel novom strateškom partneru Novog lista. Ekonomski list Dnevnik u ovu poslovnu godinu takoðer ulazi s novom vlasnièkom strukturom, te je odnedavna kormilo tih novina preuzeo izdavaè Stjepan Andrašiæ, nekoæ vrlo uspješan glavni urednik Veèernjaka. Dnevnik nema znaèajan tržišni udio, ali æe sigurno rasti zajedno s jaèanjem poduzetnièkog i menadžerskog sloja. Andrašiæ je 50-postotni vlasnik i 100-postotni šef tog lista, što mu jamèi ugovor po kojem je drugih 50 posto toga lista i dalje u vlasništvu EPH.
Dva najveæa hrvatska izdavaèa, Styria i EPH, šire i mijenjaju lepezu svojih proizvoda. Jedan se priprema na nova izdanja i eventualnu akviziciju Novog lista, drugi ulazi u Slobodnu i istodobno racionalizira postojeæu izdavaèku lepezu. Nezavisni analitièari medijske scene predviðaju dva smjera buduæih gibanja kad je rijeè o dnevnim listovima. Prvo, više neæe biti moguæe da se svi usredotoèuju na istu, nestratificiranu skupinu èitatelja, nego æe se morati profilirati prema odreðenoj, ciljanoj publici. I možda modificirati ambicije u pogledu tiražnosti. Drugo, tiskani mediji ne samo da æe se morati u veæoj mjeri razlikovati jedan od drugoga, nego æe se morati još više izvještiti i u zaštiti svoje pozicije u odnosu na enormnu prodornost elektronièkih medija. Veèernjak i dalje meðutim hoæe ostati prvi. |