40 godina Veèernjakove prièe: izabrani su finalisti jubilarnog natjeèaja

08.04.2005.

Natjeèaj Veèernjega lista za kratku prièu najstarija je neprekinuta novinska akcija u Hrvatskoj kojom se potièe suvremena hrvatska književnost. Za nekoliko dana bit æe poznati pobjednici jubilarnog, 40. natjeèaja na koji su se autori odazvali u rekordnom, dosad najveæem broju: pristiglo je èak 1198 prièa, od èega je 47 objavljeno.

Èetiri desetljeæa postojanja Veèernjakove kratke prièe koja je postala jednim od zaštitnih znakova najnakladnijih hrvatskih dnevnih novina bila su povod juèerašnjoj konferenciji za novinare održanoj u prostorijama Veèernjega lista. O tradiciji natjeèaja govorili su glavna urednica Veèernjega lista Ružica Cigler, urednica Veèernjakove kulturne rubrike Branka Primorac i jedan od utemeljitelja natjeèaja i njegov selektor od poèetka do danas književnik i književni kritièar dr. Tomislav Sabljak. Veèernjakovcima su se pridružili autori èije su prièe (njih deset) ušle u završnicu 40. natjeèaja. Pobjednik "okruglog" natjeèaja i dobitnici druge i treæe nagrade bit æe proglašeni na sveèanosti u hotelu "The Westin" u petak 22. travnja. Veèernji list postoji 46, a njegov natjeèaj 40 godina rekla je Ružica Cigler, dodavši kako se nada da æe Veèernjakova prièa kao pravi "brand u brandu" potrajati još najmanje toliko godina, jer ni jedan novi medij ne može istisnuti pisanu rijeè, prièu.

Dr. Sabljak podsjetio je da je tradicija objavljivanja prièa u Veèernjaku i starija od natjeèaja: prije službenog ustanovljenja natjeèaja 1964. Veèernji je objavljivao prijevode kratkih prièa najboljih amerièkih, talijanskih, njemaèkih i drugih pisaca, a zatim i prièe domaæih autora, uspostavivši tako tradiciju koja je pridonijela da žanr kratke prièe danas bude dominantan i stekne kultni status i meðu piscima i meðu èitateljima. U 40 godina na natjeèaj je prispjelo više od 35.000 prièa, objavljeno ih je oko 2000, a nagraðeno 120. Ispunilo bi to dvadesetak knjiga, impozantnu biblioteku probrane proze najboljih hrvatskih pisaca, rekao je dr. Sabljak.

Na stranicama Veèernjaka prodefiliralo je mnoštvo autora svih naraštaja. Svoje su prièe slali i veæ afirmirani književnici i poèetnici kojima je upravo Veèernji list bio odskoèna daska u književnost u kojoj su kasnije zauzeli najistaknutija mjesta. Mnogi veæ ugledni autori, poput romanopisaca Živka Jelièiæa ili Petra Šegedina, istaknuo je Sabljak, možda nikad ne bi ni napisali kratku prièu da ih nije potaknuo Veèernjakov natjeèaj. Veèernji je postao prava radionica kratke prièe koja je stvorila prva pripovjedaèka imena odreðenih generacija. I u Veèernjakovim žirijima oduvijek sudjeluju prva imena hrvatske književnosti, književne kritike i novinarstva. Prvi je predsjednik žirija bio Vlatko Pavletiæ, a o dobitnicima su odluèivali i Jure Kaštelan, Danko Oblak, Joža Horvat, Milivoj Solar, Saša Vereš, Jozo Puljizeviæ, Dalibor Cvitan, Stjepan Èuiæ, Pavao Pavlièiæ, Nedjeljko Fabrio, Miroslav Šicel, Krešimir Nemec...

Nekoliko godina žirijem je predsjedao majstor hrvatske novelistike Ranko Marinkoviæ, èije ime veæ treæu godinu nosi Veèernjakova nagrada. Urednica Branka Primorac ustvrdila je kako bi bilo lakše nabrojiti imena pisaca koji nisu sudjelovali na natjeèaju nego onih koji su objavili svoju prièu u Veèernjaku. Hrvatska prozna reprezentacija pojavljuje se iz tjedna u tjedan na Veèernjakovim stranicama, susreæuæi se s najbrojnijim èitateljstvom, kakvo nema ni jedna knjiga. Objaviti svoju prozu na stranicama Veèernjega lista odavno je postalo èast, jer se prièe biraju po strogim kriterijima. No, osim otvaranja prostora piscima, Veèernji potièe i likovne umjetnike: prièe su ilustrirali deseci autora, odreda prvih imena hrvatskoga slikarstva, grafike i crteža.

Povratak