Jedino Hrvatska i Srbija kažnjavali novinare zbog klevete

08.04.2005.

Hrvatska i Srbija su rijetke europske zemlje u kojima novinar zbog navodne klevete tijekom obavljanja svog posla može završiti u zatvoru, rekao je Alex Lupis, savjetnik za Europu u nevladinoj organizaciji Odbor za zaštitu novinara iz New Yorka, kako u srijedu prenosi radio postaja Glas Amerike (VOA).

Lupis je naveo kako je u posljednjih deset-dvadeset godina poèeo proces dekriminalizacije klevete u razlièitim zemljama i da danas neke države poput Francuske i dalje imaju kazneno djelo klevete putem medija, ali da se te odredbe manje-više ne koriste.

"U jugoistoènoj Europi, u nekoliko država postoje odredbe o kaznenom djelu klevete, ali ih sudovi rijetko primjenjuju. Po našim podacima, u prošloj su godini jedino Hrvatska i Srbija imale po dva takva sluèaja", rekao je Lupis.

On drži da i sama èinjenica da se takva odredba nalazi u kaznenom zakonu, makar se èesto i ne primjenjuje, ima uèinak zastrašivanja novinara koje država želi sprijeèiti da pišu o za nju neugodnim temama poput "korupcije u državnoj upravi, mešetarenju u privatizaciji ili pak o organiziranom kriminalu.

Lupis smatra da bi se eventualni sluèajevi klevete odnosno uvrede putem medija trebali rješavati u parniènom, graðanskom postupku, a ne putem kaznenog zakona, navodi VOA.

"Prvo, novinari i mediji uopæe trebaju poštivati etièke standarde novinarstva. Drugo, odredbe koje sankcioniraju klevetu trebale bi biti dio graðanskog postupka. No, niti tada njihova primjena se ne bi smjela politizirati", rekao je on.

Kao eventualna kazna za sluèaj klevete putem medija najprikladnija je novèana kazna razmjerna poèinjenoj šteti, dodao je Lupis.

Lupis kaže da Odbor za zaštitu novinara zna za sluèaj novinarke HRT-a Ljubice Letiniæ, koja je ljetos zbog vrijeðanja splitskog poslovnog èovjeka putem televizije osuðena na uvjetnu kaznu zatvora od dva mjeseca.

"Takve su kazne neprimjerene i Hrvatska bi od njih trebala odustati", rekao je on za VOA.

Povratak