Mesiæ: Medijima caruju skandali i poznavatelji podzemlja

29.04.2005.

»Mediji u tranzicijskim zemljama jugoistoène Europe ne ispunjavaju zadaæu koja bi ih èinila potpornim stupom demokracije. Osobno me mediji, uz èasne iznimke, ne zadovoljavaju istinitošæu izvještavanja«, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesiæ u èetvrtak na meðunarodnoj konferenciji »15 godina tranzicije u jugoistoènoj Europi: odgovornost i utjecaj medija«. Konferenciju je organizirala njemaèka zaklada Konrad-Adenauer-Stiftung.
Umjesto istinitih informacija, servira se divovska crna kronika praæena skandalima i traèevima. Mediji su, kritizirao je Mesiæ, sve manje ogledalo života; oni život pretvaraju u nešto slièno televizijskim trakavicama. Ustvrdivši da su mediji pobjegli od ozbiljnih tema, Mesiæ je naglasio da su »novinarske analize dobile stranaèke boje, povijest se pretvorila u sredstvo za lansiranje krajnje dubioznih poruka, a ulica i estrada prijete da zauzmu mjesto društvu«.
Analizirajuæi promjene u hrvatskim medijima do 2000., primijetio je da su »demokratske promjene u nemalom broju sluèajeva bile praæene nimalo demokratskim kadrovskim potezima«. Uz policiju, najizraženije èistke bile su upravo u medijima, rekao je Mesiæ, dodajuæi da su u to vrijeme iz novinarstva nestale cijele plejade novinara, èija se krivnja svodila na to da su bili poznati u vrijeme Jugoslavije.
»Ljude se micalo na osnovi nacionalnog kljuèa i njihovih antihrvatskih svjetonazora. Nije mi drago što moram reæi, ali istina je da je u to vrijeme Hrvatska bila suoèena s neprijateljem, ali je i sama nekim potezima proizvodila dodatne neprijatelje«, ocijenio je Mesiæ, po kojemu je privatizacija medija rezultirala pojavom senzacinalizma. Najprije su izgubljeni svi kriteriji, zatim je pala kvaliteta, a profit je umjesto istine postao cilj vlasnika medija.
Za medije koji su ostali pod državnom kapom Mesiæ je rekao da su do 2000. bili »nekrtièki prenositelji i frizeri informacija koje se ne bi svidjele šefu države ili nekom iz vlade«. Ni danas, dodao je, nismo lišeni pokušaja instrumentaliziranja medija radi stranaèke propagande, zaodjenute u prezentiranje Vladinih stavova. Dobili smo medijsku scenu na kojoj su odgovornost i etiènost gotovo neprepoznati, u kojoj caruju prenositelji skandala i poznavatelji podzemlja, politièkog i onoga drugog, rekao je Mesiæ, koji izlaz vidi u vraæanju odgovornosti za javno napisanu i izgovorenu rijeè.
Direktor Albanian Media Institute, politièki analitièar i struènjak za medije Remzi Lani, smatra da je tisak u jugoistoènoj Europi postao slobodan, ali ne i neovisan. Mediji u javnosti imaju negativan imidž, a prema istraživanju provedenom u Albaniji, 66 posto ispitanika smatra da izazivaju teškoæe. Samo ih 15 posto smatra da pozitivno utjeèu, a deset posto zadovoljno je izvještavanjem medija. Lani primjeæuje da se mnogo medija i dalje bavi nacionalistièkim temama i potièe agresiju.

Vjesnik jedina ozbiljna novina
»Veèernji list« i »Jutarnji list« izmeðu su ozbiljnih novina i tabloida, a »Vjesnik« je jedina ozbiljna novina na hrvatskoj medijskoj sceni, rekao je Stjepan Maloviæ sa zagrebaèkog Fakulteta politièkih znanosti. S jedne su strane medijske scene èisti tabloidi, a s druge je redizajnirani »Vjesnik«, koji se vraæa na staze kvalitetnih novina, ocijenio je Maloviæ na konferenciji te dodao da i jedna i druga strana pola pokazuju uspješnost, dok su u sredini stilski nedefinirani listovi. [Mirela Lilek]

Povratak