Manjinama ne treba getoizacija

30.04.2005.

ŠIBENIK - U Hrvatskoj danas žive 22 nacionalne manjine èije problematiziranje u hrvatskom medijskom prostoru još uvijek nije rezultat osmišljene ureðivaèke politike i relevantnosti manjina za ukupnost društva, nego najèešæe incidentnih sluèajeva, a što je u izravnoj vezi s interesima vlasnika i autora da poveæaju gledanost svojih emisija odnosno prodaju novina. Manjine nisu adekvatno zastupljene, pogotovo u smislu pojaèane motivacije javnosti da u punoj mjeri sudjeluje u rješavanju tih problema.
To su samo neki od zakljuèaka s trodnevnog seminara što se održava u Vodicama na temu "Uloga medija u promoviranju kulture manjinskih prava i meðuetnièke tolerancije", a u organizaciji državnog Savjeta za nacionalne manjine i agencije STINA.
Sudionici skupa mahom su novinari i urednici iz tzv. manjinskih medija, koji, kako je primijetio dr. Siniša Tataloviæ, profesor Fakulteta politièkih znanosti i savjetnik u Uredu predsjednika RH, nedovoljno meðusobno komuniciraju, pa je sve prisutnija potreba osnivanja svojevrsne zajednièke agencije u kojoj bi se koncentrirale informacije koje tretiraju pitanja svih manjina i razmjenjivale s ostalim medijima u Hrvatskoj.
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina osigurano je pravo na vlastite tzv. manjinske medije. Uglavnom je rijeè o tiskovinama koje ostaju u zatvorenom (manjinskom) prostoru i predstavljaju svojevrsnu getoizaciju, reèeno je na seminaru.
Cilj je, meðutim, senzibilizirati ukupnu hrvatsku javnost za probleme manjina. Istraživanje provedeno uoèi parlamentarnih izbora 2003. g. o zastupljenosti manjinske problematike u najveæim hrvatskim dnevnim i tjednim listovima pokazalo je kako se tim pitanjima pristupa površno, nekontinuirano, kroz kraæe novinske forme i incidentno te da je daleko više tekstova o diskriminaciji negoli pozitivnim primjerima suživota s veæinskim hrvatskim stanovništvom.

Povratak