Kardinal Stepinac kristalno je èist, dapaèe sjajan kao sunce

03.05.2005.

Cijenim vaše novine i rado ih prelistam kad mogu.Proèitao sam èlanak novinara Drage Pilsela, na koji me upozorio kolega biskup Josip Mrzljak. Moram priznati da sam veoma žalostan nakon proèitanih redaka. Poznajem gospodina Pilsela i nije mi nepoznat njegov polemièki stil. Kritiènost, pa i polemiku cijenim kod novinara i nisam a priori protiv toga. Ipak, ovaj puta bio bih najradije njemu osobno poslao ovih par redaka, ali nisam mogao pronaæi njegovu elektronièku adresu nego samo vašu pa se želim na napis osvrnuti i reæi koju rijeè vama.
    Istina je, smije se sve kritizirati i o svemu promišljati, ali kad se od onoga što je – štono se veli – jasno k'o sunce pravi problem, tada taj postupak govori samo i iskljuèivo o onome tko to uèini. Kardinal Stepinac kristalno je èist, dapaèe sjajan kao sunce, u svim svojim odnosima, kako prema ustaškom tako i prema komunistièkom režimu. Stoga, oni koji ga prljaju ne ukazuju na njegovu nego iskljuèivo na vlastitu prljavštinu. Odnosno, na neèiste motive i namjere koje pokušavaju sakriti nabacujuæi se neistinama na osobu èija je savjest bez sumnje bila sasvim utemeljeno mirna, i to ne samo na montiranom procesu 1946. nego i tijekom NDH.
    Vaš me novinar pouèava o »izvorima«. Promociji knjizi I. & S. Goldštajna, Holokaust i osobno sam prisustvovao, proèitao mjesta na koja me upozorava gosp. Pilsel, i mogu reæi da to jest ozbiljan rad, ali nije povijesni izvor. Nipošto pak nije jedini mjerodavni sud koji bi o kardinalu Stepincu i njegovu držanju donio posljednju rijeè. Autori te knjige zakljuèuju da je njegov odnos prema NDH bio višeslojan. No, postoje i druge studije koje ne zakljuèuju na isti naèin, nego dapaèe posve u prilog zagrebaèkog nadbiskupa i njegova zauzimanja za pravdu i dostojanstvo svakog èovjeka pojedinca, bez obzira na to iz kojeg je naroda ili religije bio, u vrijeme Drugog svjetskog rata. Dopustio bih si pouèiti vašeg novinara – da uzvratim »uèiteljski« – da može proèitati o odnosu kardinala Stepinca prema vlastima NDH i to od autora, koji su doista izvori, jer su i sami bili sudionici tog vremena i poznavatelji nadbiskupa Stepinca: Ivan Meštroviæ u djelu »Uspomene na politièke ljude i dogaðaje«, Zagreb 1993., osobito str. 324-325 i 333-335, te Amiel Shomrony »Odnosi Katolièke crkve u Hrvatskoj i Židova u vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata« u knjizi »Šeper. Veritatem facientes in caritate«, Zagreb 2003., str. 295-297.
    I na kraju ovog mojeg osobnog pisma – koje nije kao na adresu CNN-a upuæeno službeno niti u ime bilo koje institucije HBK – mogu vam samo reæi da ovakvo pisanje kud i kamo žalosnije od bilo kakvog izvješæivanja stranaca o nama. Ako mi sami ne cijenimo ni »najsvjetliji lik Crkve u Hrvata«, kako je kardinala Stepinca nazvao papa Ivan Pavao II., tada nije èudno da nas blate stranci koji nas ne poznaju. No, rekao bih, sve to govori samo o nakanama onih koji o tome na taj naèin progovaraju, ali koje obièni puk ne sluša jer zna da je istina nepotkupljiva, reagira pomoæni biskup zagrebaèki dr. sc. Vlado Košiæ.

Povratak