Novinara se može izbaciti na ulicu

05.05.2005.

MOSTAR - Meðunarodni dan slobode medija koji pada na današnji utorak 3. svibnja, otvara neka pitanja o slobodi medija i u BiH.
Upravo stoga smo i posjetili Udrugu hrvatskih novinara u BiH u Mostaru koja prati rad novinara u BiH, i koja zastupa najveæi dio novinara koji pišu, govore i izvještavaju na hrvatskom jeziku.
Predsjednik udruge Ilko Barbariæ kazao nam je kako se novinara može izbaciti na ulicu bez ikakvih posljedica i da nitko ne zna zašto.
— Sloboda medija u BiH, prema nekim istraživanjima kod nas, navodno je uznapredovala.
Meðutim kod nas i te kako je prisutna autocenzura. Odreðene utjecajne skupine bitno odreðuju neke medije u BiH i uvjeren sam da smo dosta daleko od neke prihvatljive pozicije na ljestvici slobode medija, jer smo još uvijek iza stotog mjesta.
Stvara se klima kako ništa i ne štima udruge i novinarski sindikati.
Zašto ne reæi i da je dosta onih koji su u novinarstvu ali su ujedno i u dosluhu s politièkim elitama. Ne kaže se sluèajno da su novinari i politika smrtni neprijatelji — kazao je Barbariæ.
Nadalje je dodao kako se dogaða da mediji znaju proglasiti osobu krivom prije pravosudnih institucija, što je apsolutno nedopustivo, ali s druge strane isto tako mediji znaju podastrti i validne èinjenice o kriminalu, ali to sudovi ne procesuiraju. Barbariæ nam je dodao i to kako se o slobodi medija na poseban naèin može govoriti i iz aspekta dogaðaja smrti pape Ivana Pavla II., gdje se na izravnom javljanju u programu CNN-a, u negativnom kontekstu govorilo o blaženom kardinalu Alojziju Stepinacu i hrvatskom narodu.
Na takve predrasude koje su otišle u cijeli svijet, reagirala je i Biskupska konferencija Hrvatske, meðutim demanti nije objavljen u skladu s profesionalnim novinarskim naèelima.
Takoðer Haaški sud procesuira neke novinare, i samim tim daje jasnu poruku kako poimaju medije i kako gleda na slobodu medija.
U BiH se, dakle, nikako ne može govoriti o slobodi medija. Mediji moraju imati i edukativnu dimenziju, a medija na hrvatskom jeziku sve je manje.
Time je i sve manja moguænost za izražavanje, ali i oèuvanje hrvatske kulture, i nacionalnog identiteta, zakljuèio je Barbariæ.

Povratak