Obrana Zlikovaca

09.05.2005.

Gotovo isti dan, složno i energièno u obranu Zlikovaca, crtanog politièko-humornog desetminutnog filma, koji se daje svakog tjedna na HTV-u, skoèile su èetiri moæne organizacije, od kojih se tresu gaæe državnoj televiziji, Banskim dvorima i Pantovèaku. Reagirajuæi na blizu pedeset tisuæa potpisa, kojima se traži ukidanje spomenutog filma i nastojeæi preventivno djelovati na eventualnu odluku HTV-a u odnosu na to traženje, Hrvatsko novinarsko društvo, HHO, PEN i OESS, pozivajuæi se na informativne i umjetnièke slobode, poruèiše: da se niste usudili! Zlikovci bi tako mogli postati test stupnja medijskih sloboda, demokratiènosti društva i zrelosti za ulazak u EU. I tko bi doista tako svete i velike ciljeve žrtvovao zbog tih potpisa i osjeæaja pretplatnika.
Zlikovci su, inaèe, emisija koja se nimalo duhovito, na grub i vulgaran naèin i ispod razine koja se oèekuje za jednu državnu televiziju uglavnom izruguje Katolièkoj crkvi, sveæenstvu, biskupima, kardinalima i samom Papi, vrijeðajuæi masovne vjerske osjeæaje graðana. Predmet njihove ironije redovito su ljudi jedne politièke orijentacije, a nikada, baš nikada, one druge. Eventualni humor prekriven je oèiglednom politièkom obojenošæu koja iritira i koja se, slièno Big brotheru, samo na drugi naèin, uklapa u opæi trend i politièki projekt moralne destrukcije tradicionalnih društava utemeljenih na vjeri, obitelji i naciji. I u tome, èini se, treba tražiti razloge oštroga zauzimanja za opstanak ove emisije. Iz istih izvora nadahnute se i podmazane i emisije i organizacije.
Samo krajnje naivni i neupuæeni, naime, mogu misliti kako je u ovoj zemlji i u svijetu u kojemu živimo uopæe nekom stalo do slobode, ljudskih prava i demokracije. Za tim velikim pojmovima poteže se samo kad su oni u funkciji "našega" svjetonazora, ili "našega" interesa.
Da nije tako, onda bi zacijelo drugaèije bila doèekana i optužnica Haaškoga suda protiv skupine novinara zbog otkrivanja imena zaštiæenih svjedoka i sadržaja njihova svjedoèenja. Ni jedna od spomenutih organizacija nije digla svoj glas protiv jedne pravno neutemeljene optužnice (vidjeti Statut Suda) koja je u suprotnosti s duhom hrvatskog Ustava, dostignutim medijskim slobodama u zemlji i koja je motivirana dnevnopolitièkim potrebama i u funkciji politièkog pritiska na slobodu novinarskog mišljenja i istraživanja.
Odjednom su sve, kao i veæina novina i veæina godinama brižljivo selekcioniranih novinara, stale na poziciju "odgovornosti novinara za javnu rijeè" te obveze poštivanja institucija meðunarodnog i domaæeg sustava. Sve naše novine praktièki žive od otkrivanja tajni razne vrste, što, na koncu konca, i jest njihov posao, ali nitko do ovoga najnovijeg sluèaja nije postavio pitanje novinarske odgovornosti, što nije palo na pamet ni Državnom odvjetništvu. Uvijek je to predstavljano, s pravom, kao problem samih institucija iz kojih cure informacije. I onda kad je sam predsjednik države sve najviše državne i vojne tajne istresao doslovno na ulicu, èak je i to malo kome bilo problematièno, ukljuèujuæi i državnog odvjetnika i Hrvatski sabor koji je glatko odbio inicijativu HSP-a za osnivanjem povjerenstva koje bi se pozabavilo naèinom raspolaganja transkriptima.
I ne samo da ni jedna nevladina udruga pa ni politièka stranka, s rijetkim izuzecima, kao ni veæina analitièara i novinskih komentara, opet s nekoliko èasnih izuzetaka, nisu stali u obranu, ako ne novinara, a ono barem novinarskih sloboda, nego su se poneki posebno strasno angažirali na strani optužnice, dodajuæi argumentima optužnice i svoje argumente. Èulo se tako kako su optužene novine i novinari desnièarski, pamfletski, neprofesionalni, što, dakako, kad bi i bilo toèno, nema nikakve veze s meritumom problema (jer ovdje se radi o opravdanosti jednoga Suda ili Tužiteljstva da intervenira u novinarski život i pravo, a ne o tome kakav je profil i razina odreðenih novina), ali savršeno otkriva ideološku motivaciju onih koji su u intervenciji Haaškoga tužiteljstva u novinarske slobode stali na stranu Tužiteljstva!
Njima je optužnica dobro došla za obraèun s neistomišljenicima. I kao što Zlikovce valja pod svaku cijenu zaštititi, jer zastupaju "naše" poglede i "naša" uvjerenja, Hrvatski list i Hrvatsko slovo treba slistiti zato što imaju drugaèije stavove. Na slièan naèin kampanja za otkrivanje i izruèenje generala Gotovine najèešæe nije motivirana pravnim razlozima, nego baš ideološkim: Treba pomoæi Haagu makar i pod cijenu krivotvorenja dokumenata da se suðenjem jednom èovjeku sudi mrskim idejama, ljudima i državi.
Kardinal Bozaniæ je nedavno pozvao novinare da se opredijele izmeðu principa i ideologije. Nakon svega posve je jasno za što se veæina njih, kao i novinarsko društvo, pa i kao razne tzv. nevladine udruge, i opredijelila. I to veoma fanatièno.

Povratak