Stotinjak novinara je najavilo istupanje iz HND-a, no ne iz istog razloga.

Èetrdesetak novinara HTV-a i RTL-a nezadovoljno je ovogodišnjom dodjelom nagrada 'najboljim' novinarima u 2004, dok je sedamdesetak novinara potpisalo peticiju za depolitizaciju vodstva HND-a zbog ocjene o 'primjerenosti' optužnica protiv trojice novinara koje Haag tereti da su otkrivanjem identiteta tajnih svjedoka i njihovih iskaza prekršili pravila Suda.

I jedni i drugi tvrde da se vodstvo HND-a svrstalo, samo jedni tvrde - politièki, a drugi - interesno.

Dvadesetak novinara HTV prvi su najavili istupanje iz HND-a
'Uputili smo zahtjev da se razmotre laureati. HND æe razmotriti moguænost da je bilo nepravilnosti pri dodijeli nagrada. Dotada smo svoje èlanstvo u HND-u zamrznuli. Nagrada Silviji Luks za intervju je bila kap koja je prelila èašu. Ne želimo istupiti iz HND-a, htjeli smo izazvati reakciju', rekao je Šime Jurlina, novinar RTL-a.

Dragan Nikoliæ s HTV-a kaže da je tužan i nezadovoljan radom HND-a. 'To nije strukovna organizacija koja promièe interese novinara. Pasivni su i ne mislim da je smisao postojanja strukovne organizacije postojanje popusta na avionske karte.

Vrhunac je bila dodjela nagrade Silviji Luks za intervju koji su naruèile tajne službe i za koji svi kolege u kuæi znaju da je išao na pregled u Banske dvore.

Profesionalno gledano, intervju je loš novinarski uradak. O nagradama ne odluèuju kompetentni ljudi. Koji su uopæe kriteriji i koji je sastav ljudi koji su odluèivali o nagradama? Ti ljudi nisu u životu napravili prilog. Silvija Luks je dobila nagradu kako bi HTV-u rekla - vi mi ne date raditi a ja sam novinarka godine', kaže Dragan Nikoliæ.

Silvija Luks prima nagradu HND-a
Naglasio je kako mu je žao što zahtjev televizijskih novinara za istupanjem zbog skandala s novinarskim nagradama koincidira s pismom pedesetak novinara iz Splita koji traže odstupanje vodstva HND-a zbog ocjene o 'primjerenosti' optužnica protiv trojice novinara koje Haag tereti da su otkrivanjem identiteta tajnih svjedoka i njihovih iskaza prekršili pravila Suda.

Podsjetimo, potpredsjednik HND-a Zdenko Duka je komentirajuæi haške optužnice protiv Ivice Marijaèiæa, Domagoja Margetiæa i Stjepana Šešelja rekao da su trojica optuženih novinara 'postupili neprofesionalno i prekršili statut Haškog suda'. Popisnici Otvorenog pisma vodstvu HND-a zatražili su da vodstvo povuèe svoju izjavu i zaštiti novinare i slobodu medija. U suprotnom traže bezuvjetan odstup vodstva HND-a.

Godišnje nagrade HND-a i dosada su izazivale reakcije. Supruga pokojnog Veselka Tenžere oduzela je pravo na ime nagradi za unapreðenje novinarskog izraza koja je bila nazvana po njenom suprugu.

'Tko je sve te nagrade primio. Vrhunac je dodjela nagrade za novinara godine Ivi Pukaniæu. Što još tome dodati?!', pojasnila je tada gospoða Tenžera.

Kad je prije nešto manje od godinu dana novinar iz Slavonskog Broda Miroslav Juriæ trebao u zatvor (od èega ga je spasila ministrica Škare-Ožbolt plativši izreèenu kaznu za klevetu) HND nije reagirao jer 'Juriæ, kao prvo, nije novinar, a ni èlan HND-a', pojasnio je tada predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ.

Taj sluèaj, kao i sluèaj Puljiz i Letiniæ, spomenut je u izvještaju Meðunarodnog novinarskog instituta (IPI) koji svake godine objavljuje detaljnu analizu napada na medije u cijelom svijetu posveæujuæi izvještaj stradalim novinarima.
Ivicu Marijaèiæa uz još dvojicu novinara Haag tereti za kršenje pravila Suda

Fotoreporteri su dobivali batine od crnokošuljaša u Zadru, a novinar u Splitu zbog èlanka o kraðama vojnog dužnosnika. Umirovljeni branitelj se pojavio pred redakcijom Varaždinskih vijesti u kombiju s natpisom 'minirano'.

Ministrica pravosuða Vesna Škare-Ožbolt obeæala je promjene u Kaznenom zakoniku u kojem je kleveta kazneno djelo, no od obeæanja se još nije maklo.

Umjesto toga ministrica je plaæanjem kazne umjesto novinara pokazala da ni sama ne podržava aktualni zakonski sustav.

Hrvatska se po slobodi medija nalazi na 82. mjestu prema ocjeni amerièke organizacije za promicanje demokracije Freedom House, zajedno sa Senegalom.

Nema tome tako davno da su Reporteri bez granica Hrvatsku stavili negdje na 95. mjesto rang liste medijskih sloboda u svijetu, tik do Burundije i Albanije.

HND se pobunio proglasivši istraživanje Reportera bez granica neuvjerljivim i tvrdeæi kako su naše medijske prilike upravo idiliène.

Iz Sindikata novinara Hrvatske procurili su prošle godine podaci iz anonimne ankete provedene meðu novinarima iz kojih je proizašlo da se više od polovine anketiranih ne osjeæa slobodno u svojem radu.

Državna inspekcija je, takoðer prošle godine, na inicijativu SNH-a, posjetila ukupno 33 medijske kuæe, ukljuèujuæi i neke od najjaèih i najuglednijih izdavaèa: Veèernji list, Jutarnji list, Novi list, Slobodnu Dalmaciju, Kulturu i rasvjetu (izdavaè Feral Tribunea), OTV i èitav niz regionalnih radija.

Vlasnici medijskih kuæa, ustanovila je inspekcija, ne donose pravilnike o radu, veæ nad radnim i slobodnim vremenom svojih novinara gospodare arbitrarno. Ne poštuju zakonsko pravo novinara na godišnje odmore.

Suradnike, protivno odredbama Zakona o radu, drže godinama u honorarnom statusu. Mjesecima ne isplaæuju zaraðene plaæe. Ne obavještavaju radnièka vijeæa ili sindikalne povjerenike o stvarima vezanima uz poslovanje koje su bitne za položaj radnika, što je njihova zakonska obaveza.
Zbog kršenja profesionalnih sloboda i radnih prava novinari se ne bune

Ukratko, inspekcija je pokazala da novinari u Hrvatskoj, ustvari, nisu ni radnici sa svojim reguliranim i zakonski osiguranim pravnim statusom.

Profesionalne slobode novinara neodvojive su od njihovih radnih prava. Novinar koji je kao radnik ucijenjen od svojega poslodavca doveden je u položaj potencijalnog iznevjeritelja profesionalnih standarda.

Svi ti razlozi nisu doveli do veæe pobune novinara niti se njihova jedina strukovna organizacija posebno pozabavila nalazom inspekcije.