Nacionalistièki happening maskiran u društvenu znanost

18.05.2005.

Hrvatski nacionalisti jedina su šansa za Hrvatsku, zakljuèio je dr. Petar Vuèiæ predstavljajuæi svoju knjigu »Fenomenologija nacije« u prostoru Hrvatskog novinarskog doma (HND). U žestoko nacionalno obojenom predstavljanju, uz Vuèiæa su sudjelovali i Šime Ðodan, Dubravko Jelèiæ, Željko Olujiæ, Branimir Lokin te urednik Zvonko Benèiæ.
    Autor u knjizi izlaže svoju »genetsku genetièko-ontološku« teoriju koja teži uspostaviti potpuno novu paradigmu prouèavanja nacije, odbacujuæi u potpunosti sve dosadašnje radove na temu nacionalizma.
    – Od ove æe knjige imati koristi samo onaj tko sve ostale knjige o naciji baci kroz prozor, istièe autor koji drži kako æe njegova teorija biti ili »pobjednièka ili suvišna«.
    Svoj rad Vuèiæ tako promatra, ne kao rezultat kontinuiteta društvenih znanosti, veæ kao kamen temeljac potpuno nove društvene znanosti – »naciologije«. Naciologija nije jedini novi pojam kojeg Vuèiæ uvodi, u knjizi tako postoji i rjeènik novih pojmova primjerice: nacijalizam (otprilike kao nacionalizam, ali lišen negativnih konotacija) ili masik (pripadnik mase). Vuèiæeva »genetsko genetièko-ontološka teorija« dobrim dijelom rehabilitira i biološke teorije o naciji kao »zajednici krvi«, èime dolazi u sukob sa samim naslovom knjige koji, u skladu sa znaèenjem rijeèi fenomenologija, sugerira kako je nacija kao pojava neodvojiva od ljudske svijesti.
    Da je znanstveni karakter cijele manifestacije upitan potvrdio je veæ prvi govornik – Šime Ðodan. Ðodan je u inspiriranom politièkom govoru, uglavnom nevezanom za samu knjigu, objasnio èitavu povijesnu tragediju hrvatskog naroda. Našao se tako u govoru prostor za apologiju Ante Paveliæa (»Pravio je greške, ali niti jedan javni dužnosnik nije bezgrešan.«), prièe o Židovima, Romima (»Ciganima«), Srbima, klanju djece u kolijevci, pa èak i bajkoviti elementi poput susreta trojice ruskih špijuna (meðu njima Tite i Draže Mihailoviæa) na vrhu planine.
    – Ovo nije bio zadnji rat, mi æemo proširiti Hrvatsku, važno je da znamo što je bilo naše. Tuðe neæemo ali doæi æemo do Drine, kazao je Ðodan, a publika popratila burnim odobravanje, kao i svako od uèestalih spominjanja Ante Paveliæa.

Povratak