U Oglašavanje uloženo oko 250 milijuna eura neto

20.05.2005.

Hrvatsko tržište oglašavanja u prošloj je godini bilo teško više od 426 milijuna eura, a usporedbe s dostupnim podacima za prethodnu godinu pokazale su da je lani za oglašavanje potrošeno 13 posto više novca nego u 2003. godini, navodi se u posebnom izdanju Privrednog Vjesnika »Mediji & oglašavanje«. Do spomenute brojke o vrijednosti ovoga tržišta došla je agencija Media net prateæi 110 novinskih naslova, èetiri nacionalne televizijske kuæe i osam agencija za vanjsko oglašavanje. No, dodaju li se tomu procjene za radio, lokalne TV postaje, Internet i ostale oblike oglašavanja, vrijednost ovoga tržišta penje se na oko 500 milijuna eura. Meðutim tu je rijeè o bruto investicijama u klasiènu propagandu, odnosno zakup medijskog prostora, što podrazumijeva mjerenje vrijednosti zakupljenog medijskog prostora prema cjeniku oglašavanja i bez uraèunatih popusta i rabata koje medijske kuæe daju velikim oglašivaèima. Stoga se, kako navode poznavatelji ovoga tržišta, stvarni ili neto iznos investicija procjenjuje na 200 do 250 milijuna eura, odnosno od 40 do najviše 50 posto iznosa bruto investicija.
Analize su takoðer pokazale da je u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina znaèajno porastao broj medija, pri èemu je samo broj tiskovnih od 2002. do 2005. porastao za 48 posto, odnosno sa 230 na 340 naslova. Na prvom i drugom mjestu prema investicijama u oglasni prostor veæ godinama se izmjenjuju Veèernji i Jutarnji list - tako je lani u zakup oglasnog prostora u Veèernjaku uloženo 19,94, a u Jutarnjem 18,23 milijuna eura. Slijede Slobodna Dalmacija (7,29 milijuna eura) i Novi list (6,4 milijuna eura), a potom tjednici Gloria (6,32 milijuna eura), Globus (3,95 milijuna eura), Nacional (3,25 milijuna eura) i Story sa 2,71 milijun eura.
Hrvatsko oglasno tržište lani je u usporedbi s 2003. godinom u financijskom smislu veæe od 10 do 16 posto. Procjene govore da æe se taj rast nastaviti, ali æe pojedinaène zarade medijskih kuæa vjerojatno padati zbog potrebe oglašivaèa da svoja sredstva rasporede na veæu kolièinu medija. Televizija i dalje ima primat od više od 50 posto vrijednosti ukupnih investicija u oglašavanje, iako ta slika nije posve realna buduæi da su popusti na cjenike TV programa daleko najveæi.
Nakon televizije, koja promatrano prema tipu medija ima 49,7 postotni udjel u ukupnom oglašavanju, slijede dnevne novine s udjelom od 20,1 posto, na magazine otpada 14,3 posto, na outdoor oglašavanje 7,8 posto, na radio sedam posto, a na Internet jedan posto.
Što se najviše oglašava? Promatrano prema gospodarskim sektorima, najveæe udjele u oglašavanju imaju proizvodi za osobnu njegu (11,8 posto) i telekomunikacije (11,6 posto). Slijede proizvodi za èišæenje u kuæanstvu (10,5 posto), piæa (9,7 posto), mediji i izdavaštvo (8,5 posto), hrana (8 posto), automobilska industrija i transport, te financijske institucije s udjelima od po 6,9 posto, zatim turizam, kultura i glazba (4,7 posto) i trgovina (3,2 posto), a na sve ostalo otpada ukupno 18,7 posto. [N. M.]

Povratak