Puhovski: Joviæ se ne treba odazvati Haagu

03.06.2005.

ZAGREB - Predsjednik HOO—a Žarko Puhovski smatra da se novinar Josip Joviæ ne treba odazvati na telefonski poziv Haaškog suda, da se kao osumnjièenik pojavi pred haaškim istražiteljima 17. lipnja ove godine u Zagrebu kako bi objasnio zašto je 2000. godine kao glavni urednik Slobodne Dalmacije, unatoè pisanoj zabrani Tribunala, objavio svjedoèenje zaštiæenog svjedoka, predsjednika Stjepana Mesiæa pred Sudom u Haagu u postupku protiv generala Tihomira Blaškiæa. Naime, istièe Puhovski, ljude se telefonom ne poziva ni na policiju, a kamoli pred sud.
Buduæi da je Haaški sud sastavni dio hrvatskog sudstva, postoje pravila o dostavi pismena i njih se treba pridržavati i Haaški sud, naglašava Puhovski i dodaje da bi to znaèilo funkcioniranje pravne države. I sam priznaje da se danima "natezao" s predstavnicima Haaškog suda da i novinaru Domagoju Margetiæu moraju, prema zakonu, uruèiti pisani poziv. Što se, pak, tièe razloga zbog kojih je Joviæ pozvan, Puhovski drži da predsjednik Mesiæ ne može biti zaštiæeni svjedok. Predsjednik Mesiæ, osim što u svom osiguranju ima 40 ljudi, i time se razlikuje od ostalih graðana koji bi bili zaštiæeni svjedoci, na Sudu je govorio kao dužnosnik, a ne kao obièan graðanin.
Štoviše, predsjednik Mesiæ je govorio o spoznajama koje je dobio kao dužnosnik. Ponavljam, radi se o formalnim elementima i besmisleno je da novinari protiv kojih je podignuta optužnica zbog otkrivanja identiteta zaštiæenih svjedoka, putuju u Haag. Puhovski istièe da je Haaški sud do sada podigao optužnice za nepoštovanje suda protiv 62 osobe. Jedna treæina njih osloboðena je, veæina je osuðena na mandatne novèane kazne, a protiv nekih još traje postupak. No, nitko nije osuðen na zatvorsku kaznu, kaže Puhovski.
No, zanimljivo je, nastavlja on, da su formalno-pravno optužnice za uvredu suda teže od optužnica za ratni zloèin protiv Slobodana Miloševiæa ili Ante Gotovine. Naime, optužnice za uvredu suda podiže sam sud, dok ove za ratne zloèine podiže Glavno tužiteljstvo. Najava Carle del Ponte da æe o hrvatskim novinarima koji su otkrili zaštiæene svjedoke odluèivati hrvatski sudovi, blago kazano je èudna. Naime, ako je uvrijeðen sud, onda je to onaj sud u Haagu jer on i podiže optužnicu, pojašnjava Puhovski, ali odmah dodaje da je to možda zbog štednje jer da odlazak novinara i njihovih odvjetnika u Haag košta.
Za komentar smo zamolili i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Dragutina Luèiæa Lucu koji je nedavno u intervjuu za naš list izjavio kako je spasio urednike Slobodne Dalmacije od Haaga 2000. godine, da prokomentira èinjenicu da je bivšeg urednika splitskog dnevnika, Josipa Joviæa, Haaški sud pozvao kao osumnjièenika zbog objavljivanja identiteta zaštiæenog svjedoka.
— Ja sam 2000. godine kontaktirao visoke oficire svjetske i europske novinarske federacije i èinilo se da je s tim sve riješeno. No, oèito da nije tako. Luèiæ navodi kako je dobra vijest izjava Carle del Ponte da æe ovaj sluèaj prepustiti hrvatskim sudovima. Praksa Meðunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu je da se brani pravo novinara da objavi tajne dokumente koji su u interesu javnosti. Isto to omoguæava i naš Zakon o javnom informiranju. No, ne smije se odavati identitet zaštiæenog svjedoka. Meðutim, olakotna je okolnost — smatra Luèiæ — što se radi o Predsjedniku Hrvatske koji je štiæena osoba i ne može doæi u situaciju u koju bi došao obièni graðanin koji bi eventualno bio zaštiæeni svjedok.
Naime, Luèiæ naglašava da je rijeè o nekoj drugoj osobi, a ne o predsjedniku države koji ima osiguranje, moglo bi se dogoditi da objavom njegova identiteta "izgubi glavu". Što se tièe Novinarskog društva, mi smo dali priopæenje da smo na tragu prakse Europskog suda za ljudska prava i našeg Zakona o javnom informiranju koji omoguæava objavljivanje tajnih dokumenata od interesa javnosti, ali ne i identiteta zaštiæenih svjedoka, veli Luèiæ.
— Novinar koji se odluèi objaviti ime zaštiæenog svjedoka na taj naèin preuzima i snosi odgovornost za taj svoj postupak. Novinar mora odvagnuti hoæe li objaviti ime zaštiæenog svjedoka i na taj naèin snositi odgovornost — zakljuèio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Povratak