Masovni mediji i minorni èasopisi

16.08.2005.

Dok su èasopisi nekad bili kreatori kulturne i intelektualne klime, a na planu književnosti pokretaèi književnog života, danas su se pretvorili u gotovo marginalnu pojavu namijenjenu uskom krugu zainteresiranih. Problem je još uoèljiviji u manjim sredinama, u èije knjižare veæina èasopisa koji izlaze u Hrvatskoj nikad ne stiže. Uvid u stanje na èasopisnoj sceni donekle pružaju odjeli periodike gradskih knjižnica, ali ni tamo nisu izložena baš sva izdanja. A samo u ovoj godini Ministarstvo kulture Republike Hrvatske financirat æe 72 èasopisa, za koje æe izdvojiti 6.620.000 kuna. Od toga prosjeèni stanovnik Rijeke za mnoge vjerojatno nikad nije èuo, a u rijeèkim se knjižarama može pronaæi tek nekolicina njih.
    U ovom trenutku Grad Rijeka sufinancira desetak èasopisa, od kojih su na kulturnoj mapi grada nešto prisutniji »Književna Rijeka«, »Sušaèka revija« i »Novi Kamov«, dok su u posljednje vrijeme svoje mjesto dobili studentski èasopis »Re« i ponovno pokrenuti »Val«.
    Tu su još i »Fluminensia« Filozofskog fakulteta u Rijeci, èasopis »Rijeka« Povijesnog društva Rijeka, èasopis »Artefakti« SKD-a Prosvjeta, Rijeèki teološki èasopis, »Vjesnik« DAR-a te EDIT-ova »La Battana« na talijanskom jeziku, koju financiraju Republika Hrvatska, Talijanska unija i Narodno sveuèilište iz Trsta. Za grad velièine Rijeke situacija na prvi pogled i ne izgleda tako loše, no kvaliteta èasopisa i redovitost njihova izlaženja veæ su drugo pitanje. 
Ovaj problem ne tako davno aktualizirali su rijeèki »Dometi« èiji je posljednji broj izišao prije više od pola godine. Taj se èasopis nerijetko pojavljuje u obliku šesterobroja, a veæ ga godinama nitko ne želi financirati. Kao glavni razlog navodi se neredovito izlaženje i svoðenje nekad uglednog èasopisa na zbornik radova sa znanstvenih skupova. Struènim povjerenstvima koja ocjenjuju èasopise nije po volji ni ureðivaèka politika sadašnjih »Dometa« koji su, nakon što ih je 1993. ponovno preuzela Matica hrvatska, postali èasopis s tematskim brojevima, uglavnom usko orijentiranim na teme s hrvatskim predznakom.
    Jedan od onih koji imaju što reæi o rijeèkim èasopisima svakako je Mladen Urem, koji je ureðivao prije pet godina ugašeni »Rival«, »Sušaèku reviju«, »Domete« i još neke èasopise. Uremova je teza da Rijeka zapravo nikad i nije imala bogatu èasopisnu produkciju, a o poslovièno merkantilistièkom odnosu grada Rijeke prema kulturi, pa tako i prema èasopisima, govori podatak da u razdoblju od 1945. do 2005. godine nijedan hrvatski èasopis koji je izlazio u Rijeci nije imao profesionalno zaposlenog urednika.
    – Nakon razdoblja koji su obilježili èasopisi »Rijeèka revija«, »Dometi« i »Kamov«, tijekom devedesetih godina u Rijeci dolazi do procvata èasopisa i izdavaštva opæenito. Tada izlazi najveæi broj èasopisa i to je opæenito vrijeme afirmacija rijeèke književne i kulturne scene.
    Godine 1988. pokrenut je »Rival« u kojemu su se profilirale dvije autorske struje – književna i povjesnièarska. Ovaj èasopis pojavio se u prijelomnom razdoblju koje je najavilo društvene promjene. Uslijedili su Domovinski rat, poraæe i liberalizacija društva, što se sve odrazilo i na kulturnom planu grada. Sredinom 90-ih godina pojavio se èasopis »Književna Rijeka« koji je po svojoj orijentaciji književni èasopis, dok je »Sušaèka revija« povezala Rijeku i Sušak te uspjela pomiriti suprotstavljena gledišta.S novim odnosima u gospodarstvu došla je do izražaja tendencija da izdavaštvo bude komercijalno. Sukladno tome izostala je sustavna potpora izdavaštvu, a financiranje se svelo na individualne odluke šefova kulture. Kulturna strategija nije bila takva da se sustavno financiraju èasopisi, a kao primjer mogu navesti »Rival« koji je tijekom osam godina izlaženja dobio oko 100.000 kuna. U to vrijeme veliki udarac èasopisima je zadalo i razbijanje distribucijske mreže.
    Danas se moramo pomiriti s èinjenicom da su pod dominacijom masovnih medija èasopisi postali minorni. Meðutim, jedna amerièka znanstvena studija pokazala je da najveæi utjecaj na kulturnu klimu neke sredine imaju mali renomirani èasopisi koji oko sebe okupljaju ljude koji kreiraju kulturno ozraèje – kaže Urem.
    Kad je u pitanju trenutaèna situacija na rijeèkoj èasopisnoj sceni, Mladen Urem smatra da je veæina èasopisa neprofilirana, odnosno da su se pretvorili u èasopise »opæe prakse«.
    – Teme se èesto biraju prigodnièarski, objavljuje se od svega pomalo, a u svemu tome nedostaje osmišljena ureðivaèka politika. Problem je u tome što danas u Rijeci nema niti jedne relevantne umjetnièke tendencije kao što je to sluèaj svuda u svijetu. Osim toga, financijski su uvjeti toliko skuèeni da se i ne pruža moguænost da se netko isprofilira. Bojim se da æe nas ova stagnacija za jedno pet godina dovesti do potpune praznine u rijeèkom kulturnom prostoru. Rijeka slabo komunicira sa svijetom i nema konkretne grupe koja bi profilirala nešto što bi bilo relevantno na nacionalnoj razini, a kamoli na europskoj i svjetskoj. 
Situacijom u pogledu rijeèke èasopisne produkcije nije previše zadovoljan ni Velid Ðekiæ, predsjednik kulturnog vijeæa Grada Rijeke za knjigu i nakladništvo.
    – U vrijeme kad sam se poèinjao baviti književnošæu, u Rijeci je postojao izvanredan èasopis »Dometi«. U njemu su se objavljivali tematski blokovi o književnosti, likovnosti, povijesti, teoriji književnosti i filozofiji. Pokrivao je doista širok spektar tema iz kojih su s vremenom izrastale cijele knjige te se profilirali danas istaknuti rijeèki intelektualci.
    Bilo je i drugih èasopisa. S vremenom se pojavio »Rival«, u èijem sam uredništvu bio neko vrijeme. Izlazili su »Argumenti«, èasopis za društvena pitanja, koji mi je bio nešto manje zanimljiv od »Dometa«. Danas u gradu imamo »Književnu Rijeku«, studentski èasopis »Re«, »Sušaèku reviju«, »Novi Kamov«, »La Battanu«. Sada treba uèiniti korak dalje. To nije lako, jer su se vremena promijenila.
    Èasopisi danas imaju manju društvenu težinu nego što su imali prije dvadesetak ili tridesetak godina. Promijenio se sustav i ogoljeno materijalno zgrtalaštvo zagospodarilo je valjda svim prostorom. I masovni mediji zauzeli su golem dio interesa publike. Èasopisna je rijeè izgubila na dosegu i težini. Ako èasopisi u nas trenutaèno postoje, uglavnom vegetiraju – smatra Ðekiæ.
Kim CUCULIÆ

Povratak