Graðani podigli 60 tužbi protiv državnih institucija!

06.09.2005.

Novinarka Stojedinice Jelena Berkoviæ dobila je tužbu protiv predsjednika Vlade Ive Sanadera zbog kršenja prava na pristup informacijama! Upravni sud je ocijenio da je premijer protuzakonito uskratio informaciju, odnosno da je Berkoviæ imala zakonsko pravo dobiti istu, i to je sve. Buduæi da premijerov grijeh nije sankcioniran niti je uslijedila javna isprika, presuda Upravnog suda, nažalost, Pirova je pobjeda

'Èinjenica da je Upravni sud ovom presudom protiv prvog èovjeka izvršne vlasti u Hrvatskoj potvrdio pravo graðana na informacije koje imaju tijela javne vlasti svakako je ohrabrujuæa. S druge strane, obeshrabruje èinjenica da je netko u Hrvatskoj morao posegnuti za tužbom kako bi dokazao svoje pravo na informaciju', kaže predsjednik Transparency Internationala Zorislav Antun Petroviæ.

Puno više, meðutim, obeshrabruje što se ne radi ni o kakvim tajnim podacima (izvještaji Vladinog Ureda za unutarnji nadzor), ali od nadležnih nije stigao nikakav odgovor usprkos opetovanim upitima novinarke. To pokazuje, skepticima usprkos, da ova Vlada nije toliko maliciozna i proraèunato netransparentna, koliko nedovoljno sposobna i bahata.

Vladini 'eksperti' za odnose s javnošæu

Ratko Maèek - rijetko na usluzi javnosti

Na èelu Vladinog tima za odnose s javnošæu je Ratko Maèek, koji je ujedno i glasnogovornik HDZ-a i, nerijetko, svih ministara. Unatoè presudi, on i dalje tvrdi da su 'dokumenti Jeleni ostavljeni na porti Vlade', ali ne navodi da su je o tome informirali. Mogli su, dakle, dokumente staviti i na vrh Sljemena, pa se èuditi što Berkoviæ nije došla po njih. I još dalje, Maèek tvrdi da su te dokumente svojedobno dobili svi novinari koji prate rad Vlade (što nitko od tih novinara nije potvrdio), kao da to uopæe išta mijenja na stvari u sporu izmeðu graðanke Jelene Berkoviæ i Vlade.

Berkoviæ, naime, posebno istièe da dokumente nije tražila kao novinarka, veæ kao graðanka koja se pozivala na Zakon o pravu na pristup informacijama. 'Da sam ga tužila kao novinarka, pozvala bih se na Zakon o medijima, no moj je cilj, izmeðu ostaloga, bio pokazati i dokazati upravo graðanima da imaju pravo na pristup informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti', naglašava ona.

Radi se, naravno, o samoj biti demokratski ureðenog društva – graðani imaju pravo znati kako vlasti troše javna sredstva, kako njima upravljaju i, uopæe, vladaju li u interesu graðana. Tužba je dobivena, ali ne i dokumenti.

Èini se da je Vladin glasnogovornik svojom nestruènošæu i prepotencijom uvalio predsjednika Sanadera u nebrano grožðe (mada ni premijer ovdje nije bez grijeha): odsad pa ‘zauvijek’ ostat æe zapisano da je Jelena Berkoviæ dobila tužbu protiv predsjednika Vlade Ive Sanadera zbog uskraæivanja prava na pristup informacijama. I to zbog tako ‘banalne’ stvari kao što su izvještaji vladinog Ureda za unutarnji nadzor.

No, radi li se zaista o informacijama koje su veæ poznate ili možda u tim dokumentima ipak ima škakljivih podataka – javnost još ne zna. Stoga Berkoviæ i nije zadovoljna razvojem situacije i presudom Upravnoga suda, kojom je naloženo predsjedniku Vlade da u roku od 30 dana dostavi tražene dokumente - jer joj ni nakon godinu i pol dana otkad je prvi put zatražila uvid u izvještaje i dalje nije omoguæen uvid u dokumente.

'Prema zakonu, informacije bi morale biti dostavljene pravodobno. Nadam se da æe nakon ovakve presude Vlada preispitati naèin na koji se odnosi s javnošæu', kaže Berkoviæ.

Josip Kregar

Profesor na pravnom fakultetu Josip Kregar za Novi list je ocijenio da presuda u korist Berkoviæ oznaèava prekretnicu u hrvatskom pravosuðu i da 'ima dalekosežne implikacije'. Neovisno o presudi u ovom sluèaju, ali prema njoj još jasnije, oèito je da je (neopravdanim) uskraæivanjem informacija poèinjen prekršaj prema ZPPI-u, koji predviða novèanu kaznu od 5.000 do 10.000 kuna za odgovornu osobu u tijelu javne vlasti, dakle za premijera. Jelena Berkoviæ kao ošteæenica može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, ali ona, kaže, to neæe uèiniti.

'Moja je inicijativa manje-više ostvarila svoje ciljeve: prvo, željela sam imati crno na bijelo da èak ni vrh izvršne vlasti ne poštuje Zakon o pravu na pristup informacijama i ignorira graðane-pojedince. Drugo što sam željela su traženi dokumenti i oèekujem da æu ih uskoro dobiti, makar su oni sada zastarjeli i zbog toga manje vrijedni', objašnjava.

Ekspresni Upravni sud
Predsjednik Upravnog suda Mladen Turkalj prije dva mjeseca za Veèernji list je izjavio da je, nakon što je ZPPI stupio na snagu u studenome 2003, Upravni sud zaprimio 60 tužbi graðana protiv raznih državnih institucija koje su im uskratile informaciju. Prema njegovim rijeèima, tužena tijela dostavljaju odgovore na tužbe i spise Upravnom sudu prosjeèno u roku 30 dana, a Sud donosi odluku u pojedinom predmetu u roku 20 dana od primitka spisa tuženog.

'Ovi postupci se rješavaju prioritetno i traju prosjeèno 77 dana, a to je praktièki munjevito', kaže Turkalj. Sud je odbacio šesnaest tužbi jer su bile preuranjene, a od èetiri tužbe koje su uvažili, dvije su pozitivno riješene za tužitelja zbog šutnje administracije. Sve èetiri spomenute odluke nedavno su objavljene na internet stranicama Upravnog suda.

Obje pozitivno riješene tužbe podnesene su protiv ministra financija kojemu je, kao i premijeru u sluèaju Berkoviæ, naloženo da u roku od 30 dana dostavi tražene dokumente. U druga dva sluèaja tijelo javne vlasti je utvrdilo da ne treba dati traženu informaciju, a Upravni sud je ocijenio da je rijeè o informaciji koju je trebalo dati. 

I HRT uskoro na sudu

Dodajmo na kraju da nam je predsjednik Transparecyja potvrdio kako intenzivno razmatra pravne moguænosti za podizanje tužbe na Upravnom sudu protiv Hrvatske televizije jer mu ni nakon nekoliko zahtjeva nisu dostavili podatke o promidžbenim troškovima kandidata na posljednjim lokalnim izborima. HRT se nalazi na listi ustanova javne vlasti koje su dužne graðanima dati tražene podatke, pa ipak direktor nacionalne dalekovidnice Mirko Galiæ nonšalantno poruèuje da æe rezultate objaviti, ali ne na pritisak, nego kada sami tako odluèe. Iako u sluèaju Berkoviæ tuženik vjerojatno neæe pretrpjeti materijalnu štetu, to nikako ne znaèi da se drugim institucijama koje uskraæuju informacije to neæe dogoditi. Osim toga, gubljenje sporova stavlja tijela javne vlasti na svojevrstan stup srama, a sada su se veæ svi uvjerili da Upravni sud takve tužbe rješava vrlo brzo i – transparentno. Problem je, meðutim, što se u Hrvatskoj sudske odluke uglavnom ne poštuju. Uostalom, ako se premijer ne drži zakona, kako to oèekivati od puka?!

Milan Koštro

Povratak