 
|
Arhiva "Iz medija"Nije šok, al' je dobra zabava24.09.2005.
RIJEKA – Projekt Dubravka Jagatiæa naslovljen »Kad muzièari šokiraju«, prikazan u MMC-u »Palach« u sklopu Festivala nove umjetnosti (FONA), šokirao je rijetke, a nasmijao mnoge. Izostavimo li opasku o prostoru koji ni po èemu, osim po èinjenici da je okupljalište glazbenika na èijim se nepodopštinama temelji projekt, nije adekvatan prikazivanju takvog ostvarenja, ostaje èinjenica da se masa ljudi koja je pohrlila vidjeti što je to šokiralo javnost unatrag skoro pa tridesetak godina dobro zabavila. Unatoè premalom monitoru i prevelikoj buci koja je prijeèila da uši, a potom i mozak apsorbiraju što to govori ugodan glas naratora imenom Alen Balen. No, ono što se svakako treba naglasiti jest to da Jagatiæ nije radio film, veæ projekt namijenjen televizijskom prikazivanju. Ono što je u Jagatiæevom ostvarenju sjajno jest ritam priloga, kamera, i opæenito naèin na koji redatelj i montažer pristupaju svakom pojedinom prilogu. Fasciniraju boje i do u tanèine promišljen svaki detalj, u èemu se najviše istièe ljepota i sklad kadrova u kojima eminentni i prozva
Iz same postavke djela vidljivo je da je namijenjen iskljuèivo televizijskom prikazivanju, što potvrðuje i sam redatelj, kazavši da je »film« raðen upravo za televizijsku produkciju, da mu nije cilj uæi u kino dvorane, te da se nalazi na slobodnom tržištu, odnosno – koja ga televizija poželi, za dobre novce može ga i imati. O prodaji prva dva dijela ovisi i ostvarenje temeljne Jagatiæeve ideje – da snimi serijal o svemu šokantnom vezanom uz glazbenike s podruèja bivše države. A sama ideja, prisjeæa se Jagatiæ, došla je kao reakcija na gledanje filma »100 kratkih momenata rock & rolla«, prikazanog na HTV-u, koji mu se nije svidio. Pomislivši da se ista formula može primijeniti na glazbenu scenu ex Jugoslavije, samo na drukèiji naèin, okupio je tim i krenuo u realizaciju zamisli. Na nekoj drugoj etapi stvaralaèkog zanosa, producent Siniša David i Jagatiæ zakljuèili su da bi ipak najbolje bilo usredotoèiti se na hrvatsku glazbenu scenu, a onda – ako to proðe – može se krenuti dalje. Tako to bi u poèetku, a danas, po okonèanju te faze, stvaralaèkoj ekipi mora se priznati da je u cjelokupni projekt uložila puno truda. Ipak, osvrnemo li se na upozorenje s poèetka filma koje glasi – »Film 'Kad muzièari šokiraju' sadrži scene nasilja, seksa, pornografije, psovanja, rezanja mrtvih i maltretiranja živih životinja, alkoholizma, narkomanskih ispada, samoranjavanja, podrivanja državnog sistema, otpora prema agresiji, pokazivanja spolovila, policijske brutalnosti, scenskih ekscesa, javnih blamaža, kriminalnih radnji, pantomimièarskih vulgarnosti. Takoðer sadrži i otvorene primjere bahatosti, lucidnosti, ljubomore, osvetoljubivosti, stranaèkih ideologija, politièkih provokacija, lažne skromnosti, egoizma, aljkavosti, nekolegijalnosti, izrugivanja, agresivnosti. Ako niste spremni za te scene, bolje ne gledajte ovaj film...« – moramo reæi: daj ne budalasaj! Vrlo dobro kao reklamni trik, no što još ovu naciju može šokirati? Dakle, »Kad muzièari šokiraju«, zanatski je izvrsno odraðeno djelo, primjereno televizijskom prikazivanju, te ako se gleda u udobnosti doma svoga, i ako se spomenuto upozorenje ne shvati preozbiljno, svatko može doživjeti trenutke dobre zabave, nostalgije, a neupuæeni i edukacije, iako postoje neki djelovi koji manje odgovaraju istini, a više podliježu zakonima legende. Sve u svemu, koga zanima kako je Let 3 strijeljan, kako je Satan Panonski poimao umjetnost, što se zbivalo u Gibonnijevoj glavi kad je cestu zamijenio stepenicama i auto zaglavio u opatijskom parku, kako je nacija podnijela El Bahatteejev natpis »Jedite kurac« ispisan preko amerièke zastave tijekom dodjele »Porina« te Urbanovo odbijanje »Porina« za najbolji album alternativne glazbe, ili pak kako se Gobac fizièki obraèunao s glazbenim kritièarom Ilkom Èuliæem, a verbalno s Gibonnijem, kako Zoff veæ više od dvadeset godina komada mrtve životinje na stageu, a Vuco u ringu... i još, i još, taj nek moli Boga da neka hrvatska televizija otkupi Jagatiæev uradak. Ostali ionako nemaju što tražiti u ovoj prièi, a program uvijek mogu promijeniti. Slavica MRKIÆ MODRIÆ |
