Balding je svoje tvrdnje potkrijepio statistièkim pokazateljima. Na osnovu ankete koja je obuhvatila 81 zemlju i 1.300 novinskih izdavaèa zakljuèeno je da je prodaja novina porasla u razdoblju 1999.-2003. za 4,75 posto, da je broj novinskih web-stranica udvostruèen u usporedbi s 1999. godinom, da je broj dnevnih listova koji se distribuiraju bez naknade samo u godinu dana porastao za 16 posto.

"Nagli rast besplatnih novina namijenjenih uglavnom mlaðim naraštajima rezultat je prilagodbe publici koja sve manje èita klasiène novine", zakljuèio je direktor WAN-a.

Sa 30,8 posto, dnevne novine uz televiziju, na koju otpada 38,8 posto prihoda od oglašavanja, ostaju drugi najveæi oglašivaèki svjetski medij. Novi veliki gutaè oglasa postale su besplatne novine (free newspaper).

Hrvatski novinski izdavaèi poèinju se ukljuèivati u ovaj svjetski trend, rekao je Ante Gavranoviæ, predsjednik hrvatske udruge nakladnika novina pri HUP-u. U Velikoj Britaniji dnevna distribucija takvih tiskovina porasla je s 237.000 primjeraka 1999. na 864.000 2003. godine. Primjerice, švedski izdavaè besplatnih dnevnih novina "Metro International", dnevno tiska 5,5 milijuna primjeraka besplatnih tiskovina u 16 zemalja.

Sve važniju ulogu igra i Internet kao medij za oglašavanje. Godine 1999. oglasi na Internetu težili su 5 milijardi dolara, 2003. veæ 10 milijardi. Oèekuje se da æe 2006. godine prihod od oglašavanja na Internetu porasti na 13 milijardi dolara.

Najzad, rekao je Balding, prodaja novina 2004. u usporedbi s godinom ranije porasla je za 2,1 posto, što ruši predrasude o tomu da ljudi ništa ne èitaju, odnosno, da su robovi televizije. Renesansa tiskanih medija, zakljuèio je, poèiva na novim proizvodima, novim formatima, novim naslovima, novom stilu ureðivanja, novom tipu distribucije i novom tipu marketinga.

(Hina)