hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association 
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr
 
|
Arhiva "Iz medija"Mesiæ: U Hrvatskoj mediji nisu slobodni i ugrožavaju demokraciju29.12.2005.
ZAGREB - Raspravu »Sloboda medija danas« potaknuo je juèer Centar za pravo i demokraciju »Miko Tripalo« u povodu dodjele ovogodišnje nagrade »Miko Tripalo« za doprinos razvoju demokracije i slobode medija Božidaru Novaku. Osim zbog dodjele nagrade »èovjeku koji se izborio za svoje mišljenje, koji nije šutio ni kada je trebalo, veæ je govorio što je smatrao istinom i svojim pravom da kaže makar bio u manjini ili sam, makar ga progonili i strano kažnjavali«, kako je rekao predsjednik Upravnog odbora Centra Josip Kregar, rasprava o slobodi medija je aktualna i zato što je sloboda izražavanja u Hrvatskoj ponovno ugrožena.Kregar smatra da se sloboda izražavanja može svesti na nekažnjavanje klevete, huškanje protiv novinara, urednika i medija samo ako se ne zna ili namjerno zaboravlja da je sloboda temelj demokracije, a da je sloboda izražavanja govoriti svoje mišljenje bez straha od moæi ministara, vlasti, zastupnika ili orkestriranog napada mnogih. Veæina govornika, poput Vlahe Bogišiæa, Dragutina Luciæa, Tihomira Ponoša i Bože Novaka, istaknuli su negativne tendencije koje dovode u pitanje dostignute medijske slobode od zabrinjavajuæeg utjecaja politike, sve veæe komercijalizacije medija i novinarske profesije, do sve niže razine etiènosti, zalažuæi se za više medijske slobode, ali i odgovornosti. Nešto je optimistièniji bio Ðorðe Gardaševiæ, koji smatra da je suvremeni pravni okvir, od Ustava, zakona i meðunarodnih konvencija, jamac slobodi medija i uspostavi europskih standarda na tom podruèju. Podrobnom analizom stanja u medijima u posljednjih petnaestak godina, potvrdivši tezu o njihovoj ponovnoj ugroženosti, raspravu je zaokružio predsjednik Republike Stjepan Mesiæ, inaèe èlan Centra za demokraciju i pravo »Miko Tripalo«. Èistke poèetkom '90-ih - Graðanin mora biti informiran da bi mogao donositi suvisle odluke, upozorio je Mesiæ napomenuvši da su mediji stoga preduvjet za funkcioniranje demokracije. »U Hrvatskoj smo osigurali demokratske institucije i slobodne višestranaèke izbore, ali nismo osigurali slobodne medije koji daju pravodobne, potpune i objektivne informacije. Toga, èast iznimkama, nije bilo«, tvrdi Mesiæ.Hrvatska je, smatra Mesiæ, 1990. godinu doèekala s medijima pod dominantnim utjecajem tada jedine stranke, ali je još prije raspada Jugoslavije sve više jaèao novinarski profesionalizam, što se pokazalo u izvještavanju s izbora 1990. Potom su u medijima poèele èistke u kojima je smijenjeno oko 400 novinara, uraèunaju li se i oni zaposleni u tvornièkim listovima. Veæina tih novinara znala je pravila zanata, ali im je uskraæena moguænost da se bave svojom profesijom, a na ispražnjena mjesta dovedeni su oni koji su bili »spremni i voljni upregnuti se u kola ratne propagande« te »sudjelovati u bespoštednoj bulevarizaciji« medija. Danas su mediji u Hrvatskoj privatizirani, dijelom su u stranom vlasništvu, a dijelom u rukama domaæih velikaša ili tajkuna, nastavio je Mesiæ, izdvojivši pritom nacionalnu televiziju koja je na putu pretvaranja u javnu ustanovu. - Imamo medije kojima je jedina svrha da vlasnicima donesu profit. Mediji su proizvodne jedinice u kojima je najvažnije na tržište izbaciti proizvod koji æe se dobro prodavati. Mogu li to uopæe biti slobodni mediji, retorièki je pitao Mesiæ. Graðanin æe, kaže Mesiæ, znati sve što se može znati o jet-setu, o bogatima i slavnima, o estradi, o ubojicama i pljaèkašima, preljubnicima i pustolovima. Toga su pune novine i mali ekrani. Mediji su podlegli trendu komercijalizacije i trivijalizacije, u kojem nema mjesta za mirnu, objektivnu informaciju koja je dugoroèno znaèajna, ali koja ne »vrišti« u trenutku objavljivanja, primijetio je predsjednik. Upozorio je da je i politika spremna tolerirati ili poticati površne, zaglupljujuæe medije kroz koje se, kada to ona procijeni oportunim, mogu lansirati jedva prikrivene politièke poruke. Politika je u isto vrijeme, smatra, spremna povesti i rat protiv medija koji se usude napraviti izlet u opasno podruèje istine. - Nedavno smo bili svjedocima neljudskog, lešinarskog iskorištavanja osobne tragedije jednoga èovjeka koji je podigao ruku na sebe. Ta osobna i obiteljska tragedija iskorištena je da se ušutka jednog novinara i njegovu emisiju, istaknuo je Mesiæ misleæi na »Latinicu« i Denisa Latina. »U toj prljavoj raboti sudjelovali su ljudi iz politike, ali i iz medija. I što se mene najporaznije dojmilo: u tome je sudjelovao i Hrvatski sabor. Nitko nije ni pokušao mirno analizirati što je u napadanoj emisiji reèeno. Nije se išlo argumentom na argument, nego se, figurativno reèeno, tražila sjeèa glava«, tvrdi Mesiæ. Mnogi se boje istine - Da se u etabliranoj demokraciji povede parlamentarna rasprava o jednom èlanku ili TV emisiji, i to rasprava na zapanjujuæe niskoj i politièki krajne opasnoj razini, to je naprosto nemoguæe. To je nespojivo s demokracijom. U etabliranoj demokraciji nije moguæe da se u vrhovnom zakonodavnom tijelu naðe toliko pojedinaca koji su, slijedeæi naloge svojih stranaka ili svoje instinkte, spremni tražiti podvoðenje medija pod stranaèko oružje, rekao je šef države kritizirajuæi neke zastupnike, ali i novinare. U etabliranoj demokraciji, po njegovim rijeèima, mediji su korektiv i neka vrsta savjesti društva. Istraživaèko novinarstvo podrazumijeva muèan, dugotrajan i pošten rad, a ne samo dobre veze s izvorima u vrhu vlasti, ili što je još opasnije, obavještajnih organizacija.- Dosta je još ljudi u Hrvatskoj koji se boje istine, jer bi ona neminovno navela mnoge da kažu - car je gol. A oni koji zahvaljujuæi svom izmišljenom »carevom novom ruhu« uživaju ugled, utjecaj i privilegije vlasti, formalne i neformalne, boje se vlastite golotinje. To su najveæi neprijatelji demokracije i koènica napredovanju Hrvatske prema demokraciji i Europskoj uniji u koju se, bez izgraðene demokracije, ne može, naglasio je predsjednik. Predsjednik je naglasio da su mnogi ljudi u Hrvatskoj, zbog nezadovoljavajuæeg životnog standarda, prijemèivi za informacije koje ih odvlaèe iz tmurne svakodnevice i prezentiraju svijet njima dalek i nedostižan. Takvi su ljudi, upozorio je, skloni i povjerovati kada im se ukazuje na izmišljene neprijatelje koji su navodno krivi što ne žive bolje. Takvi su ljudi podložni manipuliranju, a mediji - u kojima se zaboravilo što su osnovne zadaæe novinarstva - snažno su i opasno sredstvo manipuliranja. - Manipulirani graðani, mediji kojima se graðane manipulira i politièari koji su skloni medijima zagospodariti da bi ih potom koristili za manipuliranje, to nije ambijent u kojem uspijeva biljka demokracije. Ona ne uspijeva ni u medijskom ambijentu u kojemu dogaðaj nije vijest ako nije i senzacija ili skandal, upozorio je šef države. Ponovio je da su slobodni mediji - slobodni od neobjektivnosti novinara, od utjecaja vlasti, vlasnika, urednika pa i oglašivaèa, nezaobilazni uvjet za graðenje demokracije svugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Gordana GRBIÆ, Branko PODGORNIK
|
AKTUALNO
 |
|||||
