Prve elektronièke novine izlaze u travnju

30.12.2005.

Futuristi veæ desetljeæima prièaju o tome kako æe se novine ubuduæe tiskati na elektronièkom mediju koji æe zamijeniti papir. Ako smo im povjerovali, oèekivali smo da æe eventualno naši unuci možda èitati Veèernji list u elektronièkom obliku. No kako sada stvari stoje, èini se da to èeka i nas. Tehnologija elektronièkog papira veæ je toliko sazrila da æe u travnju 2006. izaæi prve dnevne elektronièke novine, belgijski De Tijd.

Pretplatnici æe moæi birati izmeðu papirnatog izdanja i ureðaja velik poput A4 papira na kojeg æe svakog dana moæi "downloadati" novo izdanje novina, preko kuæne ili uredske internet veze, ili preko Wi-Fi "hot spota". Termin "dnevne novine" zapravo treba shvatiti uvjetno kad je rijeè o elektronièkim izdanjima. Naime, one se neprestance mogu puniti novim sadržajima; primjerice, vremenska se prognoza može ažurirati iz sata u sat. Na užas novinara i urednika, rokovi bi tada potpuno nestali; radilo bi se non-stop, no svaka bi se pogreška mogla smjesta ispraviti. Time bi novine ponovno dobile status najažurnijeg medija koji su izgubile pojavom radija, televizije i interneta, a istodobno bi zadržale status najpraktiènijeg medija, kojeg možete ponijeti svugdje sa sobom pa i ondje "gdje i car ide pješke".

Elektronièke izdanje De Tijda još uvijek neæe biti elektronièke novine u pravom smislu te rijeèi: to je zapravo ureðaj nalik na tablet, nešto poput prijenosnog raèunala koji može prikazati samo jednu vrstu dokumenta. Mogu prikazati samo crno-bijelu sliku, a baterije æe izdržati dva tjedna bez punjenja. No ipak posjeduju neke osobine e-novina sutrašnjice: primjerice, jeftinije su od tiskanog izdanja. Poèetna investicija u ureðaj još je uvijek manja od godišnje pretplate, a dostava novih ("dnevnih") izdanja preko interneta jeftinija je za èitatelja, ali i za izdavaèa koji ne mora plaæati troškove tiska. Tako æe novine buduænosti biti jeftinije od današnjih. Tehnologija elektronièkog papira veæ je toliko usavršena da su slova èitljivija od onih na papiru.

No, ako vam to nije dovoljno, u svakom trenutku možete poveæati velièinu slova pa i samo oblikovati stranicu. Postoje i prototipovi elektronièkih magazina u boji, a nema sumnje da æe za nekoliko godina tehnologija toliko napredovati da æe slike pokretne ili nepokretne biti realistiènije od onih koje možemo dobiti na papiru ili ekranu bilo koje vrste. Da ne spominjemo moguænost uveæavanja fotografija tako æe i najmanji detalj biti jasno vidljiv... Z razliku od De Tijda, prave e-novine neæe trebati baterije jer e-papir troši struju samo prilikom obnavljanja sadržaja.

Elektronièki papir je tanji od pravog papira, ali i savitljiviji. Novine buduænosti tako æete moæi smotati u tuljac velièine olovke, kojeg možete staviti u džep i razmotati kad ga želite èitati. Dakako, tu su i interaktivne moguænosti: elektronièkom tintom moæi æete pisati po e-papiru; primjerice, moæi æete odmah reagirati na èlanak, a ako naiðete na oglas koji vas zanima, bit æe dovoljno da se potpišete na njega da bi naruèili proizvod koji se oglašava.     Hrvoje Šariæ

Povratak