Sanader iznudio skidanje tajnosti s Mesiæeva svjedoèenja u Haagu

13.01.2006.

ZAGREB -

Predsjednik Republike Stjepan Mesiæ zatražit æe od Haaškog suda skidanje oznake tajnosti s njegovog svjedoèenja pred tom institucijom. Tako bi svjedoèenje i službeno bilo dostupno hrvatskoj javnosti.
O skidanju oznake tajnosti razgovarali su juèer ujutro u Banskim dvorima predsjednik Mesiæ i premijer Ivo Sanader, priopæeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošæu. Na tom je redovitom radnom sastanku Sanader predložio Mesiæu da zatraži od Haaškog tribunala skidanje oznake tajnosti sa svog svjedoèenja, što je predsjednik i prihvatio. No, tijekom juèerašnjeg dana još se nije znalo kad æe Mesiæ takav zahtjev uputiti u Haag. U Uredu za odnose s javnošæu Haaškog suda reèeno nam je tek da službeni zahtjev nisu primili te da bi o tome trebalo odluèiti ad hoc Vijeæe suda.
Tako je upad policije u ponedjeljak naveèer u prostorije Hvidre dobio sasvim neoèekivani epilog. Poèelo je s neugodnostima Vlade Ive Sanadera suoèene s bijesom dijela branitelja koji su je optuživali da neopravdano na njih šalje policiju, a zasad je, osim smjenom naèelnika kriminalistièke policije Željka Prše, rezultiralo gotovo iznuðenom Mesiæevom odlukom da zatraži skidanje oznake tajnosti sa svojeg haaškog svjedoèenja. Naime, ako je vjerovati priopæenju, ispada da je predsjednik Republike samo poslušao premijera, koji mora pokušati nekako sanirati sve veæi jaz izmeðu Banskih dvora i braniteljske populacije.
Zanimljivo je pritom da je ovakav razvoj dogaðaja najavio èlan predsjedništva HDZ-a Andrija Hebrang, koji je upravo Mesiæa oznaèio kljuènim krivcem za naguravanje policajaca i èlanova Hvidre.
- Problem je u Mesiæu. Ako predsjednik ima èistu savjest u vezi sa svojim svjedoèenjem, onda bi trebao tražiti od Haaškog suda da skine oznaku tajnosti. Tako bi sve bilo riješeno, ustvrdio je Hebrang prije dva dana. I doista, Mesiæ se vratio iz dalekog Kazahstana, odmah otišao u sjedište Vlade i tamo, valjda suoèen sa snagom Sanaderovih argumenata, prihvatio premijerov prijedlog.
Ivica Raèan, predsjednik SDP-a i bivši premijer, po vlastitim rijeèima, nikada s Mesiæem nije razgovarao o eventualnom skidanju oznake tajnosti s njegova svjedoèenja niti mu je to sugerirao, iako smatra da je dobro da je predsjednik tako postupio. Ipak, Raèan vjeruje da je cijela prièa samo nastavak dosadašnjeg stila vladanja Ive Sanadera.
- Nema ništa novog. Sve je to samo nastavak politike kakvu ova Vlada vodi od poèetka. To znaèi da stvore jedan problem, u ovom sluèaju postupanje policije prema braniteljima, a onda, da bi to »zabašurili«, otvore potpuno novu temu, rekao je Raèan. Dodao je da se Sanader onda predstavlja kao onaj koji energièno rješava problem, a sam ga je proizveo, što mu, uvjeren je Raèan, »vrlo dobro uspijeva, zahvaljujuæi i medijima«. Šef SDP-a kao primjer takve »metodologije« vladanja navodi i Sanaderova nastojanja da problem pogodovanja Banskih dvora Vladi Zecu neutralizira otvaranjem teme o curenju transkripata sa zatvorene sjednice Vlade.
Podsjetimo, zbog objavljivanja Mesiæeva svjedoèenja vode se procesi protiv Domagoja Margetiæa, Josipa Joviæa, Marijana Križiæa i Stjepana Šešelja, koje se tereti za nepoštivanje Haaškog suda. Po mišljenju pravnog struènjaka Ive Josipoviæa, eventualno skidanje tajnosti sa svjedoèenja ne može poništiti odgovornost onih koji su prekršaj napravili još dok se dokument i ime zaštiæenog svjedoka nisu smjeli objavljivati. Pitanje je, meðutim, koliko æe takvi postupci za sam Sud imati smisla u novim okolnostima. Josipoviæ dodaje da æe Mesiæev zahtjev imati puno snažnije unutarnjopolitièke, nego pravne implikacije.
Josip Joviæ, novinar »Slobodne Dalmacije«, rekao je pak da je Mesiæeva odluka dobrodošla, ali je stigla kasno.
- Trebao je to uèiniti puno ranije. Onda bi bili izbjegnuti svi problemi i neugodnosti za novinare, a sam Mesiæ dobio bi na demokratskom imidžu, istièe Joviæ. Ujedno smatra da Sanader nije »istrèao« s tim prijedlogom, nego da su predsjednik i premijer ranije dogovorili takvu inicijativu, ali dodaje i da nije siguran da se radi o autohtonoj odluci državnog vrha, veæ pretpostavlja da je i ta inicijativa došla iz Haaga.

 

 

Povratak