Veæina hrvata ne bi objavila karikature

11.02.2006.

Hrvati svih dobnih skupina oko jednog su složni ne podržavaju objavljivanje karikatura proroka Muhameda u domaæim novinama. Velika veæina ne bi promijenila stav ni da je tu odluku morala donijeti s mjesta glavnog urednika.

Njih 71 posto ne bi èitateljstvu predoèilo karikature što su uzdrmale svijet. To su rezultati istraživanja koje je provela agencija Metron/Vectura na uzorku od 450 ispitanika starijih od 18 godina.

Umjereni svijet
Što to govori o našim graðanima? Za politologa Tarika Kulenoviæa s Fakulteta politièkih znanosti Hrvati su se time svrstali meðu umjereni svijet.

Oèito je da hrvatski graðani nemaju razloga niti želje svaðati se, vrijeðati, provocirati Bošnjake. Èinjenica da se i sam organizator prosvjeda ogradio od paljenja hrvatske zastave upozorava pak da ni drugoj strani nije do zaoštravanja kaže Kulenoviæ.

Tipièan Hrvat oèito razmišlja na sljedeæi naèin: "Imam svojih problema, a nema razloga ni potrebe dolijevati ulje na vatru zbog neèega što je meni i veæini ljudi koji me okružuju u biti nevažno." Taj je stav to rasprostranjeniji zbog još svježih dogaðaja iz bliže prošlosti veli Kulenoviæ, koji upravo dovršava i doktorsku disertaciju o islamu.

Kao dobar poznavatelj te religije smatra da su se demonstracije mogle oèekivati jer su karikature muslimanskim vjernicima uistinu uvredljiva sadržaja.

Paljenje zastave bilo je uvreda na uvredu. No, i to ima dobru stranu, vidjelo se da postoji problem. Od tog svojevrsnog razotkrivanja stvarnosti može se, naravno, imati i korist i štete kaže Kulenoviæ.

Zrelost i umor
Buduæi da je veæina anketiranih iskazala zrelost i umjerenost, to se pokazalo korisnim. No, istina je i da su ljudi pomalo umorni od politike i svakako ne žele ponavljanje loših stvari i situacija iz bliske prošlosti kaže Kulenoviæ.

Hrvatski su graðani prilièno jednodušni i u stavu što je glavni razlog sarajevskog prosvjeda. Nepunih 17 posto smatra kako su to iskljuèivo povrijeðeni vjerski osjeæaji.

Veæina je sklonija objašnjenju da je ipak rijeè o politizaciji od strane radikalnih skupina.

I to je logièno. Kršæanin vjeruje u raj na drugom svijetu, a muslimanski vjernik mora djelovati sada i ovdje, što se promatraèu ovog sluèaju gdje se prepleæu religija i politika uistinu može èiniti i kao politizacija zakljuèuje Kulenoviæ.

Povratak