U Hrvatskoj ima premalo konzervativnih novina

11.02.2006.

Veæ tridesetak godina Žarko Puhovski privlaèi, kao politièki gromobran, negativne silnice. Poslije burne 1968. s lijevih pozicija napada komunistièki vrh, nakon 1971. aktivno napada hrvatske nacionaliste. Zauzima katedru filozofije politike na zagrebaèkom Filozofskom fakultetu i odgaja generacije lijevih mislilaca. Ne voli jednopartijski sustav i s raspadom Jugoslavije osniva UJDI s ciljem njezina "neraspadanja". Praktièni filozof, naime, predviða krvavi rasplet i boj nacionalizama. Godine 1993. osniva HHO i postaje zaštitnik manjinskih Srba, progonitelj Tuðmanova sustava. U posljednje vrijeme prestaje biti ikonom ljevièara te poèinje kritizirati i njihov autokratizam i netoleranciju. Puhovski je žestoko napao objavu antimuslimanskih karikatura u Nacionalu.
 Rekao sam da su napravili glupost. To je neetièno, oèito su to naèinili iz nakladnih potreba. Ta æe glupost, što je najvažnije, izložiti naše graðane pojedinaènim napadima. Oèito je da objavu tih karikatura muslimani smatraju uvredljivom.

 Spontanost bunta muslimana dovodi u sumnju èinjenica da su karikature proroka Muhameda u danskim novinama objavljene još u rujnu prošle godine.
 Danska je mala nacija i kultura koja oèito nije došla u kandidaturu za ovakvu globalizaciju dok to nekomu nije odgovaralo. Nisam pristaša teorija zavjera. Prije je rijeè o ekskluzivnoj bahatosti, o uvjerenju da je naša kultura superiorna, a da su oni koji joj ne pripadaju jednostavno primitivci. Isprika bi otklonila moguænost da je povreda vjerskih osjeæaja drugih bila izravna motivacija.
 
Nacional se nije isprièao, no isprièala se hrvatska Vlada.
 Smatram da se vlade nemaju što isprièavati, nego izdavaèi i vlasnici novina. Hrvatska je Vlada tu pogriješila, danska nije.
 
Što kažu teorije zavjere?
 Da se htjelo homogenizirati EU na strani SAD-a, a protiv islamista, onih koji imaju ove karakteristike  fundamentalistièku interpretaciju Kurana iznad glave i naftu ispod nogu.

 Prošle godine, meðutim, kada su vrijeðani vjerski osjeæaji katolika u emisiji "Zlikavci", vi ste podržali autore emisije.
 Uvijek imamo istu poziciju, ne podliježemo ideologiji, nego "primitivnom", statistièkom brojenju. Zanima nas odnos veæine i manjine. Branimo manjinske muslimane u Danskoj, no osuðujemo nasilje muslimanske veæine, primjerice u Siriji. Kad je rijeè o "Zlikavcima", to je nedvojbeno neukusna provokacija. Meðutim, po naravi stvari, ona ne može štetiti katolièkoj veæini u Hrvatskoj.
 Takav princip teško je objasniti veæini.
 To je neugodna posljedica pridržavanja temeljnih principa nevladinih organizacija. HHO, primjerice, zapravo djeluje protudemokratski u smislu demokracije kao vladanja veæine. Nadalje, kao nevladina organizacija nemamo ni demokratsku legitimaciju. Mene su izabrale 24 osobe. Od nastanka 1993. mi smo zapravo "samozvanci". Veæu demokratsku legitimaciju ima i najlošiji zastupnik u Saboru.

 Èini se da ste u prilièno mazohistièkoj poziciji.
 Politièki da, moralno nismo. Nema demokracije bez demagogije. Bavimo se švercom nekih marginalnih tema u žarište javnih rasprava.
 
Što se to dogaða s Puhovskim, pitaju se mnogi nakon što ste se zauzeli za obranu Gotovine, hrvatskih novinara u Haagu, branili novine od napada S. Mesiæa na "desnicu"?
 Svoju poziciju, samopodrugljivo nazivamo "idiotizmom ljudskih prava". Koliko je moguæe, dopuštamo si uzeti u obzir samo poštovanje ljudskih prava... I najgori i najbolji meðu nama imaju ista prava. Naš posao nije braniti samo one koji su nam simpatièni. U situaciji sam da sada branim dvojicu novinara (Margetiæa i Joviæa) koji su pisanjem meni uèinili zlo, ali su im ugrožena prava.
 Isti princip kao i kod sveæenika?
 Za razliku od sveæenika, od nas se traži i socijalna akcija, od njih utjeha, posredovanje.
 
Gotovina ima veæinsku podršku Hrvata, a ipak ga branite.
 Nevažno, kod njega je rijeè o procesu protiv osobe, a ne, kao što mu se nameæe, protiv države. Nadalje, èak da je on i dokazani ratni zloèinac, njegovoj se supruzi ne smije oduzimati socijalno i mirovinsko pravo. Isto tako, predsjednik države Mesiæ, kojega smatram osobnim prijateljem, ne može biti zaštiæeni svjedok.

 Koja je vaša osobna ideologija?
 Uvijek sam se smatrao ljevièarem, radikalnim po sadržaju, liberalnim po metodama.

 U kojem ste sluèaju Hrvat?
 U svim dokumentima koje imam, roðenjem, odgojem, socijalizacijom u Hrvatskoj... No, to nisam nikada smatrao politièki relevantnom èinjenicom. Ja sam muškarac, 60-godišnjak, profesor. U politièkom smislu Hrvat sam samo onda ako se naðem u situaciji kada se proganjaju Hrvati zato što su Hrvati.

 Znaèi, karikirano, Hrvat biste bili u bolnici u Vukovaru 18. prosinca 1991.?
 Da, ali uz uvjet da se ne preplašim. Lako je moguæe da bih 1939. u Njemaèkoj trebao reæi da sam njemaèki Židov, ali ne znam bih li imao hrabrosti to reæi, kao i reæi da sam Bošnjak u vrijeme tragedije Srebrenice. Tu postoji problem solidarnosti kao moralni nalog u uvjetima ugroze i opstanka.

 Ne slažete se s izjavom predsjednika Mesiæa o opasnosti od desnice koja osvaja medije?
 Nemam problema s time, neka desnica osvoji što god hoæe. Problem nije u tome je li neki medij desni, nego što je nekorektan prema ljudima o kojima piše, a to rade i ljevièari. Desnica je u hrvatskom društvu jaèa nego što je to u medijima. Zbog ravnoteže, zbog civiliziranja desnice, važno je da ona bude više u medijima. Jer, ako je nema, bit æe prisiljena na "izvanparlamentarno" i èak ilegalno djelovanje. Iz niza je razloga desnica jaèa u Hrvatskoj od ljevice i sklonija je govoru mržnje. Zato je važno da se mediji ne grupiraju svi u "centar". Ja sam ljevièar, no strašno je važno što se ljevica uvelike uspjela civilizirati u proteklih 15 godina jer je bila prisiljena. Desnica mora proæi isti proces. Jako je dobro za Hrvatsku da ima i desne konzervativne medije i novinare, to je važan institut za zdravlje zajednice. Logièno bi bilo da se prije izbora redakcije javno opredijele za politièku opciju i kandidate koje podržavaju. Mesiæa, pak, zabrinjava trend, no on je precijenio ulogu g. Pašaliæa. Predsjednik RH trebao bi zastupati cijelu zajednicu, pa i one koji su protiv njega. Vrijeme je da se u nas skinu stigme s ljevice i desnice i da opredjeljenje medija bude stvar menadžmenta, vlasnika ili samih redakcija. I ljevica i desnica su kvasac demokracije.

Povratak