ZAGREB - Tko su najbolje plaæene žene u Hrvatskoj? Kako se žene nose s èinjenicom da su slabije plaæene od svojih muških kolega i da, iako dobro obrazovane, puno teže dolaze do rukovodeæih pozicija u politici i gospodarstvu?

To su pitanja i stalne dvojbe žena u Hrvatskoj, koje danas dobivaju novi ženski tjednik Grazia, novi projekt Europapress holdinga. Tjednik u prvom broju na sedam stranica donosi dosad najopsežniji dosje o plaæama zaposlenih Hrvatica. S uvijek aktualnom temom o razlikama u plaæama žena i muškaraca, Grazia ženama “sa stilom i stavom” najavljuje kakve æe teme iz tjedna u tjedan moæi èitati u novom ženskom tjedniku, koji je od danas na kioscima.

A žene æe svakako zanimati podatak da su prema istraživanju portala MojPosao za prosjeènih 19,4 posto manje plaæene od muškaraca. Ta je razlika sve veæa, kako se poveæavaju godine staža, a najviša je u najproduktivnijoj dobi. Èinjenica je da su žene s jedne strane suoèene s manjim plaæama od svojih muških kolega za isto radno mjesto, a s druge su strane pretežito ženska zanimanja u Hrvatskoj upravo ona manje plaæena. Tako su upravo žene najprisutnije na blagajnama trgovaèkih lanaca ili u ostalim uslužnim zanimanjima, za stolovima u tekstilnim tvornicama ili iza pultova raznih šaltera.

Izgubljena utrka s muškarcima

Rijeè je mahom o ženskim i uobièajeno slabije plaæenim zanimanjima uglavnom uslužnog sektora. Stoga æe u statistici plaæa prema sektorima žene uvijek izgubiti “utrku” s plaæama u djelatnostima koje su pretežito muške, kao što je financijski ili informatièki sektor.

- Èinjenica je da žene u Hrvatskoj teže dolaze do rukovodeæih pozicija i poslova koji donose veæe plaæe i ta je vrsta diskriminacije definitivno prisutna. Taj trend u Hrvatskoj ne razlikuje se puno od trenda ostalih zemalja, možemo reæi da smo èak i u boljoj poziciji zato što je socijalizam u promicanju jednakosti žena i muškaraca ipak ostavio traga - istièe Danijel Nestiæ sa zagrebaèkog Ekonomskog instituta.

Prema njegovoj analizi prosjeènih plaæa, žene u Hrvatskoj imaju u prosjeku 10 posto manje plaæe od muškaraca. Usporeðujuæi pak podatke o plaæama žena i muškaraca s istim ili sliènim obrazovanjem, radnim stažem, sektorom zaposlenja, prebivalištem i velièinom poduzeæa, Danijel Nestiæ je zakljuèio da žene imaju 15 posto manje plaæe od muškaraca.

Slièna istraživanja o drugim zemljama pokazuju da je, u usporedbi s Hrvatskom, podjednaki jaz u plaæama muškaraca i žena u Španjolskoj i Portugalu, a da je taj jaz, primjerice, u susjednoj Sloveniji na razini od 10 posto. Pomalo je neoèekivan podatak o razlikama u plaæama žena i muškaraca od 12 posto u Švedskoj.

Žene su obrazovanije

Diskriminacija žena na hrvatskom tržištu rada oèita je kada se uzme u obzir i podatak da su zaposlene žene bolje obrazovane od muškaraca.

Naime, 25 posto zaposlenih žena ima više ili visoko obrazovanje, za razliku od 16 posto zaposlenih muškaraca s istom razinom obrazovanja. I dok su žene s visokim obrazovanjem èesto diskriminirane u napredovanju, odnosno odlasku na bolje plaæena radna mjesta, prema analizi Danijela Nestiæa s Ekonomskog instituta, rizik neravnopravnosti plaæa još je veæi za žene s nižom razinom obrazovanja, u obavljanju poslova nižeg stupnja složenosti i u privatnom sektoru.

Efekt piramide u poslu

- Kod žena u politici i gospodarstvu postoji efekt piramide, što su funkcije više, broj se žena smanjuje. U diskriminaciji žena na tržištu rada nikako ne možemo zaobiæi ni majèinstvo, koje je, nažalost, takoðer jedan od vrlo štetnih i ozbiljnih elemenata diskriminacije - istièe predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin.

Osim majèinstva, koje je nerijetko otežavajuæa okolnost zaposlenim ženama, poslodavci nerijetko žene na radnim mjestima gledaju kroz niz stereotipa. Tako je istraživanje Državnog zavoda za obitelj pokazalo da poslodavci zaposlenu ženu vide kao poslušnu, odgovornu, lojalnu, povjerljivu, sklonu timskom radu, uspješnu u komunikaciji i kreativnu.

Rijeè je o osobinama koje poslodavci vide kao prednosti zaposlenih žena, a kod muškaraca su istaknuli autoritativnost, želju za dokazivanjem, ambicioznost, samostalnost u donošenju odluka i hrabrost.

One zaraðuju odlièno na poslu koji rade

Jelena Drobnjak, montažerka u Ava produkciji Zaraðuje 22.000 kuna mjeseèno

Mlada montažerka priznala je Graziji svoju mjeseènu plaæu od oko 22.000 kuna koju trenutaèno zaraðuje na montaži telenovele “Ljubav u zaleðu”. 

Uz puno posla može se dosta zaraditi, no privatni život gotovo da i ne postoji. Na svojoj koži nisam osjetila potplaæenost žena u odnosu na muškarce. Razlog tome je vjerojatno to što s Akademije godišnje izlazi samo troje do petero diplomiranih montažera. Ima nas malo, a potražnja je velika pa je velika i moguænost zarade - zakljuèila je Jelena Drobnjak.

Ivana Šoljan, Èlanica Uprave T-Hrvatskog Telekoma Plaæa od 40 do 150.000 kuna

 





Ivana Šoljan, èlanica Uprave T-Hrvatskog Telekoma, priznala je novom ženskom tjedniku Grazia da ima menadžerski ugovor prema kojem zaraðuje izmeðu 40 i 150.000 kuna.

Ne pravim razliku izmeðu žena i muškaraca, no èinjenica je da se žene rjeðe kandidiraju za èelne pozicije u poduzeæima. Žene su jednim dijelom zaslužne za svoju lošiju poziciju. Osobno nisam osjetila na svojoj koži jer sam zahtjevna i cijenim svoj rad. Muškarcima je važnije pitanje plaæe nego ženama, dok je ženama važnija sigurnost - istièe Ivana Šoljan. 

Iva Gaèiæ, direktorica Informativnog programa Nove TV Plaæa ostala tajna, iskustva pozitivna

Iva Gaèiæ, pomoænica generalnog direktora i direktorica Informativnog programa Nove TV, smatra kako je za uspjeh na poslu najvažnija kombinacija obrazovanja i radnog iskustva.

Posao morate voljeti jer je to ono što vas najviše pokreæe. Osobno nisam imala problema sa spolnom diskriminacijom na poslu, što potvrðuje i moja trenutaèna pozicija. Ipak, mislim da je ženama malo teže jer se moraju više dokazivati. I još smo malo konzervativna sredina - kazala je Iva Gaèiæ u razgovoru za Graziju.