Zbog neradne nedjelje prijeti ukidanje nedjeljnih novina

22.02.2006.

"Nijedna zemlja sebi ne može dozvoliti luksuz gašenja proizvodnje, a ako se prihvati ovakav Prijedlog zakona o trgovini, s restriktivnom odredbom o radu nedjeljom, novinski izdavaèi bit æe prisiljeni gasiti proizvodnju novina nedjeljom. Da bi nadoknadili gubitak tih prihoda, izdavaèi æe morati smanjivati ostale troškove, vjerojatno i plaæe zaposlenih, a nije iskljuèeno da æe se i broj zaposlenih morati smanjivati", naglasio je Josip Buršiæ, èlan Uprave Novoga lista na juèerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj je Udruga novinskih izdavaèa pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozorila na negativne posljedice restriktivnih odredbi o radu nedjeljom iz Prijedloga novoga zakona o trgovini.
Na temelju anketnog upitnika izmeðu devet izdavaèa Udruga je izradila projekcije o snazi financijskog udarca na prihode novinskih kuæa koji æe pogoditi izdavaèe ako se usvoji ovakav prijedlog jer se nedjeljna izdanja dnevnog tiska više neæe moæi prodavati u trgovinama. Negativni utjecaj moguæega gašenja nedjeljnih izdanja novina, meðutim, neæe osjetiti samo izdavaèi, nego i cijeli lanac koji se naslanja na proizvodnju novina - tiskari, trgovci, distributeri itd. 
Pad prihoda
Izdavaèi svoje primjedbe nisu usmjerili na zakonski prijedlog, nego na èinjenicu da cijela grana postaje žrtva lošeg Prijedloga zakona kojim bi se, kako je rekao Ante Gavranoviæ, predsjednik Udruge, zabranio rad trgovina 52 nedjelje u godini. Prijedlog je da se primjenom restriktivnih odredbi sadašnjih oko sedam tisuæa prodajnih mjesta smanji tek na dvije do dvije i pol tisuæe. To bi, osim fizièkog smanjenja obujma, prodaju novina uglavnom ogranièilo na veæa urbana naselja što takoðer svjedoèi o nepravednosti Prijedloga. Naime, zakonom bi najviše bili pogoðeni nerazvijeniji dijelovi države gdje ne postoje specijalizirana mjesta za prodaju novina nedjeljom, a tisak bi se mogao kupiti samo u trgovinama koje nedjeljom ne bi radile. "Tako bi u nekim podruèjima", tvrdi Buršiæ, "broj prodajnih mjesta pao za èak 70 posto". Prema analizi Udruge, devet dnevnih listova godišnje proda oko 20 milijuna primjeraka nedjeljnih novina, a udio nedjeljnih izdanja u ukupnoj se nakladi kreæe od 8 do 13 posto. Tako od prodaje i oglašavanja listovi zarade oko 130 milijuna kuna, prihod tiskara nedjeljom je oko 35 milijuna kuna godišnje, a država PDV-om od toga zaradi oko 30 milijuna. Rijeè je o produkciji koju godišnje ostvaruje jedno novinsko-nakladnièko poduzeæe od oko 300 zaposlenih pa bi gubitak ovih prihoda bio jednak potpunom gašenju jedne takve tvrtke. Sve to, istaknuo je Buršiæ, predloženim bi zakonom "palo u vodu", destimulirala bi se i ukinula proizvodnja, a, primjerice, Novi list kojem nedjeljno izdanje èini 13 posto udjela izgubio bi na godišnjoj razini dvije i pol plaæe. "Koja to tvrtka može nadoknaditi pad prihoda od 13 posto?", upitao se on tim više što ovakav Prijedlog zakona dolazi u trenutku kad izdavaèi veæ nekoliko godina zaredom bilježe smanjenu nakladu novina, poveæan broj neprodanih primjeraka, veæe troškove distribucije i promocije te manje prihode od prodaje i oglašavanja. Sliènog je stava bio i èlan Uprave Glasa Slavonije Marijan Beljan, koji je upozorio da je ovaj izdavaè najkasnije, tek prije tri godine, krenuo u projekt izdavanja novina nedjeljom upravo zato što je procijenjeno da æe se time poveæati prihodi.
Otpuštanje radnika
U tu svrhu je investirano u nova zapošljavanja, a s izglašavanjem ovog zakona Glas Slavonije bi morao razmisliti o racionalizaciji što vjerojatno znaèi i otpuštanje dijela zaposlenika. Izdavaèi su podvukli da æe ogranièavanje prodaje novina nedjeljom negativno utjecati i na opæu razinu informiranosti u državi, ali i na postupno gubljenje navike bilo kakve kupnje nedjeljom. Rajko Naprta iz Odjela za papir, tisak i medije Hrvatske gospodarske komore dodao je da je upravo èitanje novina nedjeljom jedno od obilježja obiteljskog života kojem zakonodavac teži u sluèaju donošenja ovoga Zakona. Udruga je stoga od Vlade zatražila da još jednom razmotri zakonski prijedlog i uvaži iznesene primjedbe jer predložene restrikcije, suglasni su, štete ne samo izdavaèima veæ i cjelokupnom gospodarskom sustavu.
 

Povratak