Kirin želi velike kazne za medije

06.03.2006.

VIROVITICA - Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin najavio je danas u radijskom intervjuu na lokalnoj radiopostaji Virovitica pokretanje akcija kojima želi stati na kraj anonimnim pismima u medijima zbog kojih se ovih dana podigla velika medijska prašina.

- Pravi je problem u tome što nemamo toliko dobre odvjetnike koji bi, kao u Americi, bili spremni uhvatiti se u koštac sa skandalom i naplaæivati iznimno velike kazne za sustav, medijske kuæe - istaknuo je Kirin.

Kirin s Bajiæem o anonimnim dojavama

- Ovaj tjedan razgovarat æu u državnom odvjetništvu s novoimenovanim odvjetnikom gospodinom Bajiæem i ravnateljem policije kako bismo rašèistili pisanje anonimnih dojava. Tražit æemo prijedlog zakona. Nismo protiv pisanja anonimnih dojava ako ljudi žele na taj naèin zaštititi svoj život, jer nemaju povjerenja u svoje kolege, èak ni u policiju. Dakle, nije problem slanja “anonimki” policiji, jer mi možemo utjecati na sustav da se te informacije ne objavljuju javno. Problem je u tome što paralelna anonimna dojava dolazi do medija. Dok je “anonimka” kod nas, istraga traje tajno, možemo toga èovjeka privesti. No, kad se to objavi u medijima, onda i onaj protiv kojeg se navodi može znati o èemu je rijeè i svima stvoriti probleme, a time direktno narušavamo i ugled ljudi - istaknuo je ministar Kirin, napominjuæi kako se za neistinu mora odgovarati.

Iako nije specificirao zakon èije æe izmjene tražiti i što bi on toèno trebao propisati, iz ministrove se poruke moglo išèitati da bi mediji, ako dobiju anonimnu prijavu, trebali prvo prijaviti je policiji, a tek nakon policijske istrage, objaviti informacije. Najavio je i da æe policija morati pronaæi svakog potpisnika anonimnih pisama, osobito onih upuæenih na ljude iz sustava, kako kaže, iskljuèivo radi blaæenja.

Sve poèelo tuènjavom HDZ-ovaca

- Nema više “anonimki”! Tko ima konkretnu informaciju, neka je da. Osobno smatram da æe se onaj tko želi dobro ovom društvu, i potpisati. 

Ministra je na tu odluku, kaže, natjerao sluèaj koji ovih dana puni novinske stupce. Sve je, naime, poèelo s anonimnim pismom koje je došlo medijima a koje je potpisuje “èlan HDZ-a”,  u kojem se detaljno opisuje afera oko tuènjave HDZ-ovaca poèetkom veljaèe. Tada je ozlijeðen Ivica Mihelèiæ, navodno od strane saborskog zastupnika Josipa Ðakiæa, a ministar Kirin je, kako stoji u pismu, apelirao na policiju da ne radi službeni zapisnik o dogaðaju.

Istraživanje koje su proveli novinari pokazalo je niz kontradiktornih tvrdnji, kako samih sudionika dogaðaja opisanog u pismu koji su mijenjali izjave, tako i službene dokumentacije. Marija Mikoliæ

Luèiæ (HND): Nema zakona koji æe braniti objavu informacije

- Ne postoji i ne može postojati nikakav zakon koji æe medijima braniti da objave informaciju, pa makar ona došla i iz anonimnog izvora - smatra Dragutin Luèiæ, predsjednik HND-a. Luèiæ istièe da su mediji odgovorni za toènost objavljene informacije, ali da imaju pravo saèuvati anonimnost izvora koji im je javio pojedinu informaciju.

- Naravno da se ne može temeljem anonimne informacije objaviti laž, no ako se pokaže da je informacija toèna, tada je mogu objaviti. Povjerljivost izvora štiti i priznaje svaki hrvatski sud, pa novinari ne moraju èak ni u postupku obznaniti tko je izvor za pojedinu informaciju - rekao je Luèiæ.

Za njega je oèito, situacija oko anonimne informacije vrlo jasna. Pokaže li se da je rijeè o toènoj informaciji, ona se može objaviti, bez obzira koliko neugodna bila po osobu na koju se odnosi. Uostalom, afera Watergate zapoèela je anonimnim informacijama, a izvor je ostao nepoznat više od 30 godina. (B. V.)

Povratak