Žene u crnim kronikama, muškarci u 'ozbiljnim' temama

15.03.2006.

Svi najtiražniji hrvatski dnevni listovi, bez obzira na razlike u politièkoj orijentaciji, jednako su nezainteresirani za žene kao sugovornice i struènjakinje, pokazala je analiza koju je Grupa za ženska ljudska prava B.a.b.e. provela u sklopu projekta što ga je financirala Europska komisija. Žene u hrvatskim medijima prikazuju se razgoliæene na fotografijama ili se spominju u crnim kronikama, a muškarci sudjeluju u "ozbiljnim temama", istièe Sanja Sarnavka, koordonatorica udruge B.a.b.e i autorica priruènika "Put do vlastitog pogleda - Kako èitati, slušati, razumjeti medijske tekstove i medijsku kulturu". Medijska prevlast muškaraca izrazito je velika kada je rijeè o politièkim temama - tu je prisutno tek 7 posto žena, a ženskih glasova malo je i kada se prezentiraju ekonomske teme - svega 9 posto. U analizi "udarnih" dnevnih vijesti hrvatskih tiskanih i elektronièkih medija, koje su B.a.b.e provele 2000. godine, pokazalo se da je u njima bilo spomenuto ili citirano 18 posto žena te 82 posto muškaraca.
Iako u hrvatskim medijima radi sve više žena, broj žena na vodeæim pozicijama još je vrlo malen. Tako od 29 kljuènih pozicija u novinama i na televizijama samo 5 zauzaimaju žene. Novinarstvo se feminizira, a pokazalo se da feminizacija neke profesije obièno znaèi pad njezina društvenog ugleda, niže zarade i ekonomsku nesigurnost.
Žene kao konzumentice medija ne razlikuju se po svojim interesima od muškaraca. I žene i muškarci u Hrvatskoj najviše èitaju crnu kroniku, no žene su nešto više zainteresirane za lokalnu politiku, istièe Suzana Kunac, suautorica publikacije "Nevinost bez zaštite" u kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja o tome kako žene percipiraju medijske sadržaje te koliko su zadovoljne prezentacijom žena u medijima. Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u Srbiji i Crnoj Gori.
Analiza hrvatskog zakonodavstva, koju je provela Lovorka Kušan, pokazala je ozbiljne manjkavosti u provedbi zakona kao i neuèinkovitost mehanizama zaštite, kako za žene èiju privatnost mediji povrijede tako i za žene uposlene u medijima kojima su ugrožena radna prava ili su žrtve diskriminacije. Vesna Roller

Povratak