Veèernje novosti i Nin jedini ostali u državnom vlasništvu

25.04.2006.

BEOGRAD - S 23. travnjem istekao je rok za poèetak privatizacije tiskanih medija u Srbiji. Od dnevnih listova i tjednika za privatizaciju ostali su Veèernje novosti i Nin, ali još nije poznato jesu li svi lokalni mediji prešli u privatno vlasništvo te koliko ih je ukinuto, jer nisu našli kupca. Agencija za privatizaciju je formalno, kako bi sa svoje strane ispunila zakonsku obvezu, objavila ponudu kojom se traži kupac za Nin, najstariji tjednik u Srbiji. Iako nije poznato koliko æe trajati potraga za kupcem, vlasti su spremne èekati jer nitko nema hrabrosti ukinuti Nin s obzirom na njegovu dugu tradiciju. Vlastima prepreka nije ni to što Ninu pada tiraža (sada je ispod 15.000), pa je zapao i u malu financijsku krizu s dugom od 99.000 eura i gubitkom od pola milijuna eura.Prema Zakonu o privatizaciji svako poduzeæe u društvenom vlasništvu koje ne bude našlo privatnog vlasnika u trima aukcijskim prodajama automatski odlazi u stjeèaj. Iznimka je sluèaj Nina, èija æe se prva aukcijska prodaja održati tek kada se pronaðe siguran kupac kako taj tjednik ne bi bio kompromitiran time što za njega nitko nije zainteresiran. Posve je drukèiji sluèaj s Veèernjim novostima, najtiražnijim dnevnim listom u Srbiji, koji se, prema podacima te novinske kuæe, tiska u više od 200.000 primjeraka. Privatizacija toga lista zapela je zbog nereguliranog odnosa vlasništva državnog dijela kapitala. Veèernje novosti spadaju u savezno glasilo, pa je svojedobno Trgovaèki sud presudio kako je državni paket dionica (29 posto) pripada SiCG. U meðuvremenu su srbijanske vlasti uspjele taj dio vlasništva prenijeti na Srbiju jer se tom potezu nije suprostavila vladajuæa struktura Crne Gore, koja je okupirana priprema za održavanje referenduma na kojem se graðani trebaju izjasniti prihvaæaju li prijedlog o raskidu "braka" Crne Gore sa Srbijom. Prelaskom vlasništva državnog dijela u nadležnosti Srbije uklonjeni su formalni razlozi za odlaganje privatizacije Veèernjih novosti. Dosad su srbijanski organi vlasti osporavali trgovanje dionicama Veèernjih novosti, objašnjavajuæi kako prethodno mora biti raspetljana vlasnièka struktura u tom listu iako je Trgovaèki sud presudio kako dionièari mogu slobodno raspolagati sa svojim dionicama. Za privatizaciju Veèernjih novosti postoji više potencijalnih kupaca, ali su dosad najveæi interes pokazali poznati košarkaš Vlade Divac i njemaèka kompanija WAZ, koja veæ ima 50 posto vlasništva u dnevnom listu Politika. Divac je sklopio sporazum s dijelom malih dionièara o prebacivanju njihovih dionica u poduzeæe Divac co, ali su vlasti osporile tu transakciju poslije èega se Divac vratio u Sjedinjene Države, èekajuæi kako æe njegovu žalbu riješiti Vrhovni sud. Strpljenje je izdalo i male dionièare koji su prije pet dana apelirali na sve zainteresirane strane da zakopaju "ratnu sjekiru" i tako omoguæe privatizaciju toga lista. Sukobi postoje i meðu malih dionièarim, koji su se podijelili u dva konzorcija. Jedan broj uposlenih ostao je vjeran Manojlu Vukotiæu, direktoru i odgovornom uredniku Veèernjih novosti, a veæina malih dionièara, spremnih na prodaju dionica Divcu, osnovala je svoj konzorcij.Vrijednost Veèernjih novosti procjenjuje se na oko 30 milijuna eura. List marketingom ostvaruje godišnji prihod od 7 milijuna eura, a od prodaje oko 25 milijuna eura. Mali dionièari raspolažu s veæinskim paketom vlasništva koji iznosi 60 posto. To pravo stekli su privatizacijom po zakonu donesenom u vrijeme vlade Ante Markoviæa, koji je uposlenima davao pravo vlasništva od 60 posto. Prema novom Zakonu o privatizaciji, uposlenima može pripasti najviše 30 posto vlasništva. Iz navedenih razloga spomenuta dva beogradska tiskana glasila još nisu privatizirana, ali, kako stvari stoje, zbog toga nitko neæe snositi sankcije. Kod Nina je rijeè o razumijevanju vlasti da se tjednik održi na tržištu tiskanih medija na kojemu postoji golema konkurencija.

Kod Veèernjih novosti prilike su drukèije. Srbijanske vlasti pokušavaju naæi naèin kako da umanje veæinsko vlasništvo malih dionièara, èime bi otklonili njihovu preovladajuæu ulogu u odreðivanju tko æe postati vlasnikom lista. To se pokušava uraditi objadinjavanjem kompanije Novosti s tiskarom i zgradom kako bi državni paket postao dominatniji. Takav postupak vlasti objašnjava se nastojanjem vladajuæe politièke strukture da zadrži utjecaj u tom listu do održavanja sljedeæih parlamentarnih izbora koji mogu biti i izvanredni jer se Vlada održava na tankoj veæini od dva do tri zastupnika. Za list Borbu, koja ima dnevnu nakladu od tisuæu primjeraka, nitko se ne otima i njoj prijeti skori nestanak s tržišta tiskanih medija.

 

Povratak