hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Mora se mijenjati Zakon o HRT-u i odredbe o kleveti

04.05.2006.

Prilagodba medijskog zakonodavstva Hrvatske onom u Europskoj uniji jedan je od zadataka koji treba riješiti prije ulaska u èlanstvo. Prije 2000. godine, prema mišljenju Europske komisije, u Hrvatskoj su na djelu bili otvoreni pritisci, zastrašivanje, ekonomsko iznuðivanje i proizvoljni progoni. Stanje se znatno popravilo nakon parlamentarnih i predsjednièkih izbora 2000. godine, kaže se u studiji objavljenoj u èasopisu Medijska istraživanja koja se bavi problematikom pregovora Hrvatske i EU, koju je izradila Nataša Bešireviæ, struèna suradnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

Sloboda izražavanja
Jedan od kljuènih problema pitanje je klevete. Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz srpnja 2003. koji je ukljuèivao kriminalizaciju klevete za novinare, Ustavni je sud poništio u studenom iste godine jer u Saboru nije bio prihvaæen apsolutnom veæinom. Studija preporuèuje da se u promijenjenom zakonu o kleveti slijede europski standardi, kako je to odreðeno u presudama Europskog suda za ljudska prava. Europski sud je rješavajuæi konkretne sluèajeve èesto kritizirao pozivanje na krivièni zakon u sluèajevima klevete, navodeæi da i manje kriviène sankcije mogu imati ozbiljne posljedice na rad i obveze novinara te da "samo njihovo postojanje može imati utjecaj na ostvarivanje prava na slobodu izražavanja". Zadnji sluèaj u Hrvatskoj kada je netko bio osuðen na zatvorsku kaznu radi klevete bila je uvjetna presuda književniku Predragu Matvejeviæu, kojega je tužio kolega Mile Pešorda jer ga je Matvejeviæ u jednom svom tekstu nazvao talibanom. Pisac ipak nije otišao na odsluženje kazne, a u njegovu je podršku stao i sam predsjednik Vlade Ivo Sanader. Vijeæe Europe preporuèuje ukidanje kazni zatvora i ogranièavanje novèanih kazni proporcionalno visini nastale štete. U veæini zapadnoeuropskih zemalja zakon o zaštiti od klevete nalazi se u sferi graðanske a ne kaznene odgovornosti. Meðutim, situacija ipak nije idealna niti u svim èlanicama EU. U sijeènju ove godine poljski novinar Andrzej Marek osuðen je na tromjeseènu zatvorsku kaznu zbog kritike jednog lokalnog dužnosnika. Marek je osuðen zbog klevete dužnosnika u gradu Police zato što je napisao da je jedan politièar koristio svoj utjecaj radi promicanja svojih privatnih poslova. Grupe za zaštitu ljudskih prava protestirale su istièuæi kako je on jedina osoba u èitavoj Europskoj uniji koja se nalazi u zatvoru zbog klevete. Ann Cooper, izvršna direktorica Odbora za zaštitu Novinara, rekla je "kako je duboko zabrinuta" zbog presude i pozvala Poljsku da hitno eliminira zakone koji kriminaliziraju klevetu.

Politièka neovisnost
Osim klevete, Hrvatska se mora pozabaviti i promjenom zakona o HRT-u. U EU, primjerice u Njemaèkoj, 75 posto èlanova vijeæa javnih televizija kao što su ZDF i ARD biraju izravno nevladine udruge dok preostali dio bira parlament. "Buduæi da Hrvatska takvo rješenje nije uvrstila u svoj zakon o HRT-u, nema sumnje da æe se on kod pristupnih pregovora morati uskladiti s demokratskim standardima za javnu televiziju", upozorava autorica studije. Nadalje, u studiji se istièe kako bi predstavnici civilnog društva trebali imati veæu ulogu u postavljanju i imenovanju èlanova Vijeæa HRT-a jer postoje neke bojazni daljnjih utjecaja na uspostavljena regulatorna tijela. Mišljenje je Europske komisije da postupak imenovanja èlanova Vijeæa HRT-a ne osigurava dovoljnu transparentnost niti politièku neovisnost i pluralizam gledišta, kao ni odgovarajuæe financiranje i kadrovsko opremanje takvog regulatornog tijela.

Povratak

AKTUALNO