Stvaranje vijesti je muški posao

15.05.2006.

Mediji su moæni jer su naš izvor informacija o tome što se dogaða u svijetu, ali oni nam ne nude samo »prozor u svijet» nego odluèuju i koje æe nam informacije servirati, što bismo trebali gledati, slušati i èitati. Tako mediji utjeèu na naše stavove, uvjerenja i standarde, stoga je naše poimanje samih sebe i svijeta oko nas pod utjecajem medija. Te su reèenice sažetak onog što nam poruèuju aktivisti »The Global Media Monitoring Projecta«, u sklopu kojeg je provedeno istraživanje pod naslovom »Tko pravi vijesti«. S tim da je naglasak toga projekta na rodnim ulogama – onih koji su subjekti vijesti i onih koji ih stvaraju ili prezentiraju. Tim je projektom koordinirao WACC, meðunarodna nevladina organizacija koja se bavi medijima i promjenama u društvu. Veæ je dva puta provedeno istraživanje u okrilju »The Global Media Monitoring Projecta«, a treæe, èiji su rezultati nedavno predstavljeni, u drugoj polovici prošle godine i u njemu su sudjelovale stotine muškaraca i žena iz 76 zemalja. Rijeè je o najveæem ikad provedenom istraživanju o muškarcima i ženama u medijima.
Rezultati o zastupljenosti žena u medijima nisu baš zavidni. Iako je u svjetskoj populaciji 52 posto žena, muškarci su veæinom ti koji izvještavaju i prezentiraju vijesti u medijima. Televizija je jedina iznimka, jer 57 posto žena prezentira televizijske vijesti, što je izvrsno u usporedbi sa 29 posto žena koje pišu vijesti za tiskane medije. Postoji i jedna uoèljiva podjela: muškarci uglavnom »pokrivaju« tzv. ozbiljne vijesti, a ženama su ostavljene »lakše« teme, kao što su obitelj, društvene teme i obrazovanje. Pri toj bismo podjeli mogli dvojiti pripadaju li baš te društvene teme i obrazovanje u kategoriju »lakših« vijesti. Što se tièe žena i muškaraca, kao protagonista vijesti, situacija je sljedeæa: žene èine 21 posto ljudi koji se pojavljuju u vijestima u medijima, a najrjeðe su u radijskim vijestima – samo ih je 17 posto. Muškarci su prisutniji u svim vijestima, a žene se najèešæe pojavljuju u izvještajima o poznatima, estradi ili kulturi i èine samo treæinu svih aktera. Sveukupno su žene samo u deset posto sluèajeva u središtu neke vijesti, a rasporeðeno po podruèjima to izgleda ovako: žene su glavni akteri samo u tri posto ekonomskih tema i osam posto politièkih tema. Jedine teme u kojima su žene višestruko zastupljenije od muškaraca su one o žrtvama nasilja. Istraživanje je potvrdilo i ono što se jednostavno moglo predvidjeti: žene kao subjekti vijesti prisutnije su u novinarskim uradcima koje potpisuju novinarke, iako u globalu i one èešæe izvještavaju o muškarcima. Ali ovo je još dobrim dijelom muški svijet pa se ne može oèekivati drukèiji omjer. I na kraju, bez obzira na to tko radi vijesti – a sudeæi prema rezultatima rade ih uglavnom muškarci – velika veæina (96 posto) vijesti ne istièu važnost rodne ravnopravnosti ili neravnopravnosti.

Povratak