hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Nadzornicima Hine èetiri puta više nego na HRT-u

20.07.2006.

Tijekom informiranja Europske komisije o hrvatskom zakonodavstvu s podruèja informacijskog društva i medija ipak je otvoreno pitanje regulatornih tijela hrvatskih javnih medija. To je posebno zanimljivo u svjetlu prošlotjednog imenovanja èetvero èlanova Upravnog vijeæa Hine, od kojih je troje sporno i za oporbu i za strukovne udruge. Kritike su išle u smjeru da HDZ preko izabranih èlanova UV-a osvaja jedinu državnu agenciju koja vijestima servisira sve hrvatske medije. Posljednjih dana sve se èešæe može èuti inicijativa da se sva regulatorna tijela zakonski urede tako da vlast ne može utjecati na njih. No pitanje je koliko je to uopæe moguæe. U Hrvatskoj postoje tri regulatorna tijela koja mogu utjecati na javne medije: Vijeæe za elektronièke medije, Programsko vijeæe HRT-a i Upravno vijeæe Hine. Èetvrto tijelo, Agencija za telekomunikacije, takoðer ima odreðeni utjecaj, no on nije toliko izražen. Trenutno važeæe zakone za sva tri tijela pisala je Raèanova vlast. Vijeæe za elektronièke medije (VEM) jedino je regulatorno tijelo u kojem sjede profesionalci, odnosno njegovi èlanovi su zaposlenici koji svakodnevno dolaze na posao. Kao takvi oni primaju i plaæu koja iznosi nešto manje od 12 tisuæa kuna, dok predsjednik dobiva oko 1500 kuna više. Sastaju se svakodnevno, imaju svoje prostorije, službenike koji im pomažu u radu, a koriste i usluge nekih agencija koje im analiziraju programe hrvatskih radija i televizija. VEM je samostalna pravna osoba koja je upisana u sudski registar, èime je tadašnja vlast htjela naglasiti neovisnost toga tijela. Financiraju se tako što im svaki nakladnik elektronièkog medija godišnje uplaæuje 0,5 posto svojih ukupnih prihoda. I kroz naèin izbora naglašava se neovisnost - mandat sedmero èlanova traje pet godina, meðutim, prvi put su dva èlana izabrana na tri, dva na èetiri, a tri èlana na pet godina. Odluke donose natpoloviènom veæinom. Ipak, neovisnost se dovodi u pitanje naèinom izbora jer zakon kaže da èlanove imenuje Sabor na prijedlog Vlade. Do sada je bilo tek jedno imenovanje, no ta kruta odredba malo je ublažena tako što je Vlada ipak odabrala kandidate meðu onima koji su se javili na raspisani javni poziv. Zakonska regulativa koja se odnosi na Programsko vijeæe HRT-a otišla je nešto dalje, a nedavno se u praksi pokazalo da ona doista omoguæava najveæi stupanj neovisnosti od svih regulatornih tijela. To Vijeæe ima 11 èlanova koje imenuje Sabor uz pravilo da ih šest predloži vladajuæa stranka, a pet oporba. Mandat im traje èetiri godine, s tim da je prvi put njih pet imenovano na dvije, a šest na èetiri godine.

Prednost ovog Vijeæa je u tome što kljuène odluke, poput imenovanja glavnog ravnatelja HRT-a, mora donijeti dvotreæinskom veæinom pa to dodatno stvara teškoæe aktualnoj vlasti da na vrh HRT-a jednostavno postavi svog èovjeka. Glavni ravnatelj je, pak, važan zbog toga što predlaže sve ostale kljuène ljude u hijerarhiji HRT-a, a imenuje ih Programsko vijeæe. Upravo se nedavno, nakon velike hajke HDZ-ovih saborskih zastupnika na Denisa Latina i Mirka Galiæa, tim ljudima ipak nije dogodilo ništa, upravo zbog èinjenice da Programsko vijeæe nije produžena ruka vlasti. Èlanovi Programskog vijeæa nisu stalno zaposleni, veæ za svoj rad godišnje dobivaju zakonom propisanu naknadu u iznosu od pola mjeseène plaæe glavnog ravnatelja. Sada njihova mjeseèna naknada iznosi oko 770 kuna, a uz to od HRT-a dobivaju televizor i radioaparat. Pet èlanova Vijeæa nedavno je išlo u reizbor tijekom kojeg je ponovno primijenjen model vladajuæi-3, oporba-2. Zbog tih nekoliko "osiguraèa" veæina smatra kako bi sva regulatorna tijela trebala slijediti ovakav model izbora èlanova, te naèin na koji oni biraju èelnike ustanova koje nadziru. Treæe tijelo, Upravno vijeæe Hine, godinama je bilo zanemarivano da bi se proteklih dana našlo u središtu pozornosti. Osim domaæih rasprava, njega su se doticali èak i u Bruxellesu, a reakcije se još nisu stišale. UV Hine ima pet èlanova koje imenuje Sabor na prijedlog Vlade. Od toga èetvero ih je "vanjskih" dok jednog predlažu Vladi zaposlenici Hine. To je tijelo važno takoðer zbog toga što bira ravnatelja Hine koji je opet kljuèan u postavljanju ostalih vodeæih ljudi državne agencije. U izboru UV-a nema nikakvih "osiguraèa" - Vlada bez konzultacija s opozicijom odluèuje koga æe predložiti Saboru, a mandati svima jednako traju tako da je vrlo jednostavno postaviti ljude odani vladajuæoj stranci. èlanovi UV Hine takoðer nisu zaposlenici, no njihove naknade daleko su veæe nego one èlanova HRT-ova vijeæa. Èlanovi UV-a mjeseèno primaju 2700 kuna naknade, dok predsjednik prima 3000, tako da je to mjesto daleko primamljivije za punjenje kuænog budžeta. Pritom imaju otprilike jednako (ili manje) posla kao njihove kolege na HRT-u, a poveæalo javnosti uglavnom ih promašuje.

 

Poslovni dnevnik

Povratak

AKTUALNO